Poljoprivredno zemljište na Karauli će biti pretvoreno u građevinsko

 

Na jučerašnjoj telefonskoj sjednici Vlada Federacije BiH je donijela odluke kojima se reguliše način pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište u svrhu izgradnje infrastrukturnih i drugih kapitalnih objekata u Federaciji BiH.

Prvom odlukom regulisano je pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište na dijelu magistralne ceste M-18 Sarajevo-Tuzla, dionica Kladanj-Podpaklenik, potez Karaula, dok je drugom danas donesenom Odlukom regulisana procedura pretvaranja šumskog zemljišta u građevinsko.

Odluke su predložila federalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i prostornog uređenja u skladu sa zaključcima koje je Vlada FBiH donijela na 68. sjednici, imajući u vidu nemogućnost mijenjanja namjene šumskog zemljišta čime se ograničava realizacija kapitalnih projekata (izgradnja: Koridora Vc, magistralnih cesta, građevinskih objekata od javnog interesa i ostalih objekata predviđenih planovima prostornog uređenja) i dalji razvoj Federacije BiH. Ovo je urađeno zato što trenutno na nivou Federacije ne postoji propis za oblast šumarstva, jer je u novembru prošle godine prestala primjena Uredbe o šumama, a novi propis za oblast šumarstva nije donesen. Iz istog razloga ne postoje procedura ni utvrđene nadležnosti za promjenu namjene šumskog zemljišta u građevinsko.

Odlukom o načinu pretvaranja šumskog zemljišta u građevinsko regulisano je da se promjena namjene može dozvoliti ukoliko je to predviđeno važećim planom prostornog uređenja. Dozvola za promjenu namjene zemljišta izdaje se u formi rješenja koje donosi Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, uz prethodno mišljenje kantonalnog ministarstva nadležnog za šumarstvo i mišljenja Federalne uprave za šumarstvo.

Zahtjev za promjenu namjene zemljišta mogu podnijeti samo vlasnik zemljišta ili koncesionar, uz odgovarajuću dokumentaciju propisanu Odlukom. Također je propisano da je osoba kojoj je dozvoljena promjena namjene zemljišta obavezna, prije započinjanja radova, odnosno prije izdavanja odobrenja za građenje, uplatiti naknadu za promjenu namjene. Vrijednost naknade se određuje u visini troškova podizanja i održavanja novih šuma na površini koja ne može biti manja od površine kojoj se mijenja namjena i tržišnoj vrijednosti drveta koja se dobije sječom.

Naknadu obračunava stručna komisija koju formira kantonalno ministarstvo, a uplaćuje se namjenski kao budžetski prihodi Federacije BiH (40 posto), odnosno kantona (60 posto). Ova sredstva mogu se koristiti samo u svrhu podizanja novih šuma, a kontrolu njihove uplate vrši nadležna šumarska inspekcija.

Rješenje za promjenu namjene šumskog zemljišta važi dvije godine od dana njegovog izdavanja.