Zemaljski muzej na prodaji?

"Koliko god izgledalo nemoguće i apsurdno, odgovorno tvrdim i obavještavam javnost da postoji ozbiljna varijanta da se, na osnovu opravdanih tužbi uposlenika, Zemaljski muzej kao zgrada proda radi izmirivanja dugova ili da se odlučimo na prodaju nekog skupog eksponata poput Hagade. To neće biti odluka uposlenika ili uprave Muzeja nego sudska presuda. Koristimo sve načine da prolongiramo tu stvar kroz pravnu proceduru, ali konačni rezultat, ako se niko ne probudi, bit će taj", kaže Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja za portal federalna.ba.

Busuladžić navodi kako u ovom trenutku još uvijek nisu razgovarali u vezi sa prodajom, ali ta mogućnost teorijski postoji.

"Ne mora ovdje više biti Zemaljski muzej, danas ima tajkuna koji bi kupili prostor da naprave zgradu, hotel, robnu kuću... Mnogo opcija postoji, ne bismo voljeli da dođe do te situacije", kaže Busuladžić.

Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj 13. marta usvojila je Informaciju o raspodjeli sredstava institucijama nauke i kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu. Odobreno je ukupno oko 1,8 miliona KM, a za Zemaljski muzej izdvojeno je 300.000 KM.

Direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busuladžić u razgovoru za federalna.ba kaže kako su planirana sredstva sasvim dovoljna da zadovolje osnovne potrebe ovih pet institucija koji imaju po 10-15 uposlenih, uključujući Nacionalnu biblioteku koja je dobila 600.000 KM.

Muzej gori bez benzina i bez šibica

"Dakle, to nisu ogromna sredstva, ali jesu sredstva koja mogu osnovne parametre funkcioniranja zadovoljiti. U slučaju Zemaljskog muzeja, dakle, godišnje treba 1.400.000 KM, a tu su režijski troškovi, održavanje instalacija - četiri su ovdje zgrade. Mi smo najveća biblioteka u Bosni i Hercegovini nakon potpune destrukcije Nacionalne bilbilioteke. Imamo nekoliko miliona eksponata. To je neophodni minimum, ali s obzirom na to da sredstva ne dolaze već treću godinu, taj  dug je višemilionski tako da sredstva od 300.000 KM zaista su nedostatna za bilo šta“, kaže Busuladžić.

Busuladžić navodi kako im je rečeno da će ta sredstva biti sukcesivno isplaćivana do kraja fiskalne godine, a to je 28. februar 2015. godine.

"Mogu otvoreno reći da je to više briga o izbornom inžinjeringu i amortizaciji javnosti nego iskrenim i ozbiljnim namjerama bar kad je Zemaljski muzej u pitanju. Poučen dosadašnjim iskustvom, uzimam pravo da javno kažem i tvrdim da postoji velika vjerovatnoća da svi ti iznosi neće ni biti isplaćeni do 28. februara 2015. godine. Mislim da nam još predstoji duga borba. Ono što želim reći žao nam je Arhiva BiH što je izgorio, ali muzej gori bez benzina i bez šibica“, poručuje Busuladžić.

Predstoji nam duga borba

"Muzej će biti zatvoren sve dok se ne riješi, ako ne pravni status kao politički problem, onda redovno i normalno finansiranje institucije. Dakle, podsjećam javnost da smo zatvorili Muzej ne kada nam je falio drugi dio regresa nego kada smo godinu dana radili bez plaće. Kolektiv muzeja je poklonio domovini i građanima  godinu dana otvorenih vrata Muzeja bez plaće. Od oktobra 2011. do oktobra 2013. godine Muzej je radio u punom kapacitetu, svaki dan u sedmici. Sve je to bilo bez naših plaća, bez mogućnosti liječenja, bez mogućnosti odlaska u mirovinu“, izjavio je Busuladžić.

Zemaljski muzej BiH godišnje posjeti od 30 do 35 hiljada posjetilaca. To su većinom djeca i ekskurzije. 

"Mi smo više izgubili u nekom moralnom smislu, u smislu imidža ove zemlje i društva koje ima muzej koji je zatvoren. Nismo izgubili milione, a i od tih sredstava muzej svakako ne može raditi", kaže Busuladžić.