Utvrđen Nacrt zakona o usmjeravanju prihoda ostvarenih radom termoelektrana

Na jučerašnjoj sjednici Vlade FBiH utvrđen je Nacrt zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana, koji utvrđuje da su javna preduzeća i druge pravne osobe, koje ostvaruju prihod radom termoelektrana, dužni su za prostore na kojima su izgrađene termoelektrane ili na kojima se nalaze instalacije za proizvodnju električne energije, odlagališta šljake, pepela i sličnog otpada nastalog radom termoelektrana, te deponije uglja, plaćati novčani iznos naknade jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu sa odredbama ovog zakona.

Naknada od 0,003 KM po kilovatsatu (kWh) proizvedene električne energije se uplaćuje u budžet općine, odnosno grada, na čijem području se nalaze termoelektrane, instalacije ili zemljište na kojem se vrši odlaganje šljake, pepela i sličnog otpada, kao i deponije uglja. Javno preduzeće ili druga pravna osoba utvrđuje naknadu na osnovu ukupno proizvedenih kilovatsati (kWh) za protekli mjesec tekuće godine, a obračunava za protekli mjesec najkasnije do desetog u tekućem mjesecu, a plaćanje se vrši do petnaestog u mjesecu. Konačan obračun naknade vrši se do 31. januara za prethodnu godinu i vrši se konačna isplata za ukupno proizvedenu električnu energiju.

Sredstva ostvarena po osnovu ovog zakona vode se na posebnom računu budžeta općina, odnosno grada i koriste se namjenski za poboljšanje životnih uvjeta građana. To se, naročito, odnosi na finansiranje ili učešće u finansiranju projekata iz oblasti zaštite okoliša, energetske efikasnosti i sl., izgradnju komunalnih infrastrukturnih objekata, kao i gradnja objekata za poboljšanje zdravlja i kvaliteta života (vodovod, kanalizacija, centralno grijanje, lokalni putevi, mostovi, zdrastveni objekti i oprema i sl.), kao i na finansiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj.

U obrazloženju Nacrta se kaže da, s obzirom da je Zakonom o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakomulacionih objekata (iz 2002. godine) sistemski riješeno ovo pitanje kada su u pitanju hidroelektrane, bilo je nužno donijeti propis kojim je isto pravo utvrđeno i lokalnim zajednicama na čijem području se nalaze termoelektrane.