Bh. čudo: Povrće prodato 15 godina unaprijed

Povrće iz Centra organske hrane ESOF u Donjem Vakufu prodaje se u marketima u Njemačkoj, Engleskoj i Francuskoj.

Predzadnjeg dana marta u Kamenjači kod Donjeg Vakufa završena je sadnja crvenih duguljastih paprika, u narodu poznatih kao roge i žutih mesnatih paprika, zvanih babure. U ovom podneblju sadnja paprika obično počinje u maju, a berba, ako je sve po planu i nema nepredviđenih vremenskih nepogoda, dostiže u augustu.

Međutim, u Kamenjači je druga priča - sadnice posađene u plastenicima kompanije ESOF prvu berbu će već imati u maju, drugu sedam dana nakon toga, pa treću, četvrtu, a najesen će uslijediti još jedna sadnja, pa opet berbe i sve tako do novembra.

Apsolutna organska sredina

A sve što bude proizvedeno, ne samo ove, nego i narednih 15 godina, otkupit će njemačka kompanija Bio Agrar International i poslati na police supermarketa diljem Njemačke, Engleske i Francuske i to sa etiketom "organska hrana", jer povrće proizvedeno u plastenicima u Donjem Vakufu to i jeste.

Dok deset žena, među kojima neke prvi put imaju pravi posao, strpljivo sade nježne stabljike, a ima ih ravno 380.000, agronomkinja Edina Habib provjerava, na malim kompjuterima okačenim u plastenicima, da li su sve vrijednosti potrebne za proizvodnju organskog povrća na pravom podioku.

U 22 visokosofisticirana plastenika, koji pojedinačno zauzimaju po 500 kvadratnih metara, stvorena je atmosfera apsolutne organske sredine.

Semin Bašić, direktor ESOF-a (Eco Sustainable Organic Food), kompanije koja postoji tek godinu dana, kaže da se za proizvodnju povrća u ovom centru koriste isključivo organski stimulatori i sredstva.

"Proizvodnja u ovim plastenicima je bez upotrebe pesticida, što znači da je zaštita na organskoj bazi - životinjskog i biljnog porijekla, bez ikakvog hemijskog prisustva. Osim toga, tlo za sadnice ispunjava visoke svjetske kriterije, a u apsolutno čistim organskim uvjetima proizvedene su i same sadnice, tako da od samog sjemena pa do ploda imamo zaokružen ciklus organske proizvodnje", kaže agronomkinja Habib dok pokazuje plastenike - posljednji krik tehnologije, koji imaju duple folije, ispunjene toplim zrakom, a čiji se stropovi i bočne strane sami otvaraju i zatvaraju, zavisno od stepena toplote, odnosno hladnoće.

Ulazak u plastenike odvija se preko spužvastih pragova sa sredstvom za dezinfekciju, a svi uposlenici imaju jednoobraznu odjeću i biljkama barataju isključivo u rukavicama.

Rad s biljkama u rukavicama

Upravo ovi kvaliteti bili su preporuka da najveći bh. centar organske hrane dobije prestižne certifikate - austrijski Bio Garantie i međunarodni GlobalGap.

"Bez ovih certifikata mi ne bismo mogli izvoziti naše proizvode, a da bismo ih dobili morali smo ispuniti visokopostavljene kriterije, od toga da je proizvodnja daleko od puteva, da je voda kojom se snabdijeva bakteriološki ispravna, kao i zrak, da nema u blizini kanalizacionih cijevi i bilo kakvih drugih nečistoća, pa do toga da biljka od stabljike za sadnju, pa do ploda bude ispravna. Firme za certificiranje dolazile su u najavljene i nenajavljene inspekcije i vršile analize svih segmenata i nakon što su to uradili mi smo veoma brzo dobili certifikate, jer su ustanovili da ispunjavamo sve kriterije. Recimo, takve certifikate nisu uspjele dobiti neke firme iz Srbije i Hrvatske, jer su tamo zemljište, zrak, ali i voda lošijeg kvaliteta", objašnjava Bašić, dok radnice u crvenim odijelima pažljivo, kao da u rukama drže novorođenčad, spuštaju mlade stabljike u otvore sa specijalno pripremljenom zemljom.

"Pazimo da ne oštetimo stabljike i da ničim ne onečistimo tlo ili zrak", kaže agronomkinja Hebib, dok Zijada Imamović, jedna od najmlađih uposlenica, prazni svoj kontejner sa sadnicama.

Zijada je četiri i po godine bila na birou rada i ovo je njen prvi posao.

"Ovo mi je šesti dan na poslu i jako sam sretna što radim. Iako posao izgleda jednolično, veoma je zanimljiv, a bit će još zanimljivije kad biljke poodrastu, jer ćemo se onda brinuti o svakoj biljci posebno", kaže ona.

Matthias Trede, direktor kompanije Bio Agrar International, koja je s ESOF-om potpisala ugovor o otkupu kompletne proizvodnje u narednih 15 godina, također potvrđuje visoku kvalitetu povrća iz plastenika u Donjem Vakufu.

"Ovdje se radi o prozvodnji koja traži prirodno tlo, svježu vodu i dobro sunce, a sve to ima ESOF i upravo je to kvalitet koji tražimo, jer je to ogledalo naše poslovne filozofije i ono što najviše odgovara tržištu zemalja Evropske unije. Dakle, kvaliteta organskih proizvoda iz ESOF-a je među najboljim mogućim", kaže Trede.

Nada za razvoj općine

Najveći regionalni centar organske proizvodnje trenutno ima 22 visokoprofesionalna i automatizirana plastenika s pojedinačnom površinom od 500 kvadratnih metara u Donjem Vakufu. Također, ESOF, pored svojih kapaciteta, radi s kooperantima iz Mostara, Konjević Polja, Čapljine, Viteza i Bugojna, a planira uskoro postaviti nove plastenike u Zavidovićima i u Kozarcu.

Sa 17 zaposlenih ova kompanija trenutno proizvodi gotovo 600 tona povrća, a s investitorom i partnerom u projektu Jumom Matarom al-Muhairiem iz Ujedinjenih Arapskih Emirata planira povećati proizvodnju za četiri puta, odnosno godišnje proizvoditi 2.500 tona organskog povrća.

"Zahtjevi naših kupaca su mnogo veći od naših trenutnih mogućnosti, ali mi predano radimo na proširenju proizvodnje i, ako sve bude kako treba, mogli bismo zaposliti do 480 ljudi. Već sada imamo 21 zahtjev za kooperaciju u Bosni i Hercegovini, a trenutno za nas radi pet kooperanata", kaže Bašić.

Bio Agrar International, kako kaže njegov direktor, s ESOF-om želi postići vodeću poziciju na tržištu u Njemačkoj, ali i u drugim evropskim zemljama.

"Želimo proširiti kapacitete za proizvodnju organske hrane, ali i otvoriti nova radna mjesta i zaposlenima pružiti sigurnost", kaže Trede, ističući kako naročito želi osigurati dugoročnu stabilnost zaposlenih i njihovih porodica, a što je, veli, jedna od najvećih briga koju ističu partneri ESOF-a Semin Bašić i Enver Avdić.

I načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić polaže velike nade u ESOF. S ponosom pokazuje plastenike dignute na općinskom zemljištu.

"Vidite, ovdje je nekad bila ledina. Mi smo izašli ESOF-u u susret i dali zemlju na korištenje po veoma povoljnoj cijeni, ali ćemo se truditi da to bude još jeftinije, čak i simblično, jer mi u općini imamo blizu 3.000 nazaposlenih. Općina ima blizu 700 dunuma ovakvog i zemljišta sličnog kvaliteta, što ćemo ponuditi i ostalim zainteresiranima", kaže Sušić i dodaje da će ESOF-u na korištenje dati dodatnih deset dunuma zemlje.

Cilj je 100 plastenika

Međutim, općinski načelnik je nezadovoljan činjenicom da Bosna i Hercegovina nikad nije donijela zakon o proizvodnji organske hrane, iako joj je to jedan od preduvjeta na putu ka Evropskoj uniji, te zbog toga nema ni poticaja za proizvođače.

Unatoč tome, ESOF ima velike planove.

"Ne samo da želimo dostići traženih 5.000 tona povrća godišnje, nego namjeravamo otvoriti vlastitu hladnjaču i distributivni organski agrocentar, te pokrenuti proizvodnju vlastitih sadnica. Planiramo zaokružiti kompletan krug organske proizvodnje", kaže direktor ESOF-a.

Direktor Bio Agrar Internationala ide korak dalje, pa kaže da će ta njemačka kompanija s ESOF-om pokušati dostići vodeću poziciju na njemačkom tržištu, a možda i na evropskom.

U najveći regionalni centar organske hrane do sada su uložena gotovo tri miliona eura, a cilj im je do 2015. godine podići 100 profesionalnih automatskih plastenika, ukupne površine 50.000 kvadratnih metara.