Twitteraši, rafteri i volonteri vodili državu prvih dana poplava

Twitteraši, rafteri i volonteri su trenutno jedini koji vode ovu državu, jedan je od tweetova koji je na pravi način opisao situaciju u prvim danima prirodne katastrofe koja je zadesila BiH.  

Dok su institucije i državni mediji šutjeli, ne snalazeći se u ovoj situaciji, dotle su savjesni pojedinici i različite organizacije na društvenim mrežama, već prvi dan kada je poplava prijetila da će prijeći u katastrofu velikih razmjera, na svaki način pokušali situaciju u kojoj se se našli potopljeni gradovi olakšati i koordinirati pomoć tamo gdje je potrebna.

Društvene mreže su  tih dana služile za okupljanje volontera, lijekova, hrane, informacija o tome gdje je i kakva pomoć potrebna i sl.

Institucije su tek nekoliko dana poslije počele sa nekim većim aktivnostima. Do tada se doista činilo da državu vode gore navedeni.

''Prema informacijama s Twittera, samo korisnici te mreže su svojim djelovanjem i konstantnom komunikacijom spasili više od 1500 života. Sve najvažnije informacije su primarno dolazile do ljudi na društvenim mrežama jer su oni i stvarali sadržaj koji su mediji samo preuzimali'', kaže za eKapija.ba Tarik Kapetanović, online community manager, blogger i internet aktivista.

Dodaje i to da su twitteraši danonoćno javljali gdje i kako se skuplja pomoć, kako se mogu angažirati volonteri te kako osigurati ljude u kritičnim područjima.

Kapetanović navodi da prirodne nepogode generalno imaju veliki utjecaj na Internet jer se prirodne katastrofe događaju običnim ljudima na terenu koji žele svoje teško stanje podijeliti sa ostatkom svijeta očekujući pomoć.

''Najbrži i najefikasniji način za to su društvene mreže generalno, pa smo tako svjedočili poplavama uživo na društvenim mrežama. Svi smo na neki način postali sudionici najteže prirodne katastrofe koja je zadesila našu zemlju'', kaže Kapetanović. Na društvenim mrežama iz sekunde u sekundu smjenjivale su se fotografije i video materijali poplava iz kriznih područija i svi su u trenu znali tko može očekivati našu pomoć, kako možemo pomoći ljudima, šta je to što im zaista treba u momentu i koliko je života potencijalno ugroženo.

''Društvene mreže su omogućile usmjerenu pomoć. Nevladine organizacije i pojedinci su jednostavnom analizom društvenih mreža spasili mnoge živote i usmjerili pomoć na pravu adresu u teškim trenucima za građane BiH'', kaže za eKapija.ba Kapetanović.

Svaka krizna situacija ima svoj uticaj na tradicionalne medije, ali da novi mediji omogućavaju dvosmjerno uključivanje kompletne zajedice te osluškivanje pojedinačnih mišljenja vezanih za određenu kriznu situaciju.

''Dovoljan je bio samo hashtag #poplave i #nesmijemostati i već smo imali cijelu vrtuelnu zajednicu koja je dijelila priče i pomagala ljudima kojima je bio ugrožen život. Sada je iznimno aktivan hashtag #nesmijemostati na Twitteru i Facebooku koji direktno upućuje ljude na pomoć onima kojima je pomoć potrebna danas a biti će potrebna i narednih mjeseci'', navodi naš sugovornik.

Ono što je bilo upadljivo je da je veoma mali broj političara koristio društvene mreže u komunikaciji tijekom poplava. Izuzetak je bio federalni ministar obrazovanja Damir Mašić koji je bio na čelu tima za koordinaciju prihvata humanitarne pomoći u sklopu kriznog stožera Federacije i koji je na Twitteru stalno bio dostupan građanima za upite i koordinaciju.

Federalni premijer Nermin Nikšić  je na prilikom svog nedavnog obraćanja Parlamentu Federacije, kazao da je bio iznenađen rezultatima koje su građani postizali u organizaciji preko društvenih mreža. On se tada i zahvalio grupi građana koji su putem društvene mreže Facebook doprinijeli u organizaciji pružanja pomoći stanovništvu kada su sve telefonske i mobilne veze bile prekinute. Naime, ta grupa ljudi je objavila spisak lijekova koji su u potrebni građanima u Maglaju. "Kada smo provjerili te podatke, u roku od 20 minuta bili su isporučeni lijekovi u Maglaj. Na taj način je grupa ljudi na Facebooku dala značajan doprinos", kazao je Nikšić.

Građani svojim angažmanom spasili veliki broj života

Admir Bajraktarević, načelnik Gorske službe spašavanja Zavidovići, kaže da su u akcijama u Zavidovićima, Topčić polju, Maglaju bili oslonjeni na pozive građana i društvene mreže preko kojih su im javljali gdje su oni kojima je potrebna pomoć kao i gdje je potrebno hranu i ostale potrepštine dostaviti.

Novinar Edis Jašarević koji se za vrijeme prvih dana poplava zadesio na zadatku u Zavidovićima gdje je zajedno sa kolegom snimao materijal za projekt "pogledaj.ovojebih" (http://pogledaj.ovojebih.com/) opisao nam je svoja iskustva u korištenju društvenih mreža za vrijeme kataklizme koja je zadesila veliko područje BiH. Naime, budući da su ostali zarobljeni poplavama ostali su sa članovima GSS-a Zavidovići, koji su im trebali biti I domaćini tijekom njihovog posjeta planini Tajan. Kako se situacija promjenila odlučio je dati svoj doprinos u ovoj kriznoj situaciji koristeći Twitter kako bi pomogao ljudima.

Vidio je da članovi GSS-a nisu imali motorole koje bi im olakšale komunikaciju pri spašavanju nego su koristili svoje mobitele kada su imali signal. "Objavili smo na Twitteru da bi GSS-u trebale motorole i za manje od 30 minuta smo našli 4 motorole'', priča nam Jašarević o toj nevjerojatnoj solidarnosti i organizaciji građana.

Govoreći o doprinosu društvenih mreža ističe da su twiteraši također, poslali info sa fotkama o klizištu za koje Civilna zaštita nije znala. "Kad su otišli da provjere klizište je već ugrožavalo kuće", kazao je on.

Preko Twiittera su također, uz pomoć novinara N1 televizije, organizirali evakuaciju trudnice. "Ja sam našao koordinate, ljudi na Twitteru su našli broj telefona te žene i onda je zajedničkom koordinacijom ona evakuirana helikopterom EUFOR-a'', priča nam svoja iskustva sa terena Jašarević dodajući da je koordinacija na Twitteru bila deset koraka isped koordinacije državnih tijela.

Danijela Kozina

Pozitivne i negativne strane korištenja društvenih mreža za vrijeme poplava u BiH Brzina komunikacije, širenja i plasiranja informacija u medijski prostor su prednosti društvenih mreža, ali naravno sve navedene karakteristike imaju i drugu stranu. Mnogima su za vrijeme poplava, a i nakon toga poslužile kao platforma za širenje straha ili čak za plasiranje političkih populističkih poruka, navodi Tarik Kapetanović, online community manager. Opisni primjeri su tekstovi u kojima je narodima u BiH jasno stavljeno do znanja da ih je stigla Božja kazna i da je njihov navodni neposluh doveo do poplava. To praktično znači da se krivnja prebacuje na običan svijet koji je i ovaj put nastradao dok se  odgovornost jasno uklanja sa odgovornih političara. Druga poruka plasirana putem društvenih mreža je famozni HAARP za kojeg su mnogi možda baš nakon poplava čuli i prvi put. Naime HAARP je navodno tajno oružje vojske Amerike o čijem se postojanju špekulira, ali to je bio dovoljan povod da drugi krivac za poplave bude baš HAARP opet s ciljem prikrivanja stvarne odgovornosti upravljačke elite, ističe naš sugovornik. Ipak, napominje da je mnogo više pozitivnih uticaja društvenih mreža na tradicionalne medije i javno mnjenje u kriznom razdoblju. "Zbog toga moramo komunicirati javno, bez cenzure i ustručavanja. Društvene mreže su savršena platforma za to jer zaista #nesmijemostati, netko već sutra očekuje našu pomoć'', kaže nam Kapetanović.