Liječenje u privatnim klinikama: Proces prenošenja kartona ide jako sporo

Od maja 3.600 građana Kantona Sarajevo dobilo mogućnost liječenja u privatnim klinikama sa klasičnim zdravstvenim osiguranjem.

"Čekanje u redu za prijem kod ljekara, pa makar išla i samo po recepte, ponekad mi je teže i od same bolesti", kaže 70-godišnja Sarajka koja je sa hroničnim srčanim tegobama primorana na česte odlaske ljekaru.

Photo: Al Jazeera

Iako se, osim sa bolešću, kako kaže, bori i sa "nervoznim medicinskim sestrama i ljekarima" i sistemom naručivanja za pregled "kao da bolest zna za kalendar i datum", ne želi reći svoje ime, jer se plaši da bi time mogla dodatno pogoršati svoj status u domu zdravlja u kojem se liječi.

Ova pacijentica ne zna da od maja ove godine sa svojom zdravstvenom knjižicom može koristiti usluge porodične medicine u dvije privatne klinike u Kantonu Sarajevo.

Kada smo joj rekli da je ta mogućnost otvorena za 3.600 građana KS-a (po 1.800 pacijenata po jednom timu porodične medicine), s nevjericom je pitala "je li je to zafrkavamo", a onda i to "zašto je o tome niko nije obavijestio".

Bijeg od dugih redova

Ipak, neki građani Kantona Sarajevo došli su do ove dragocjene informacije.

Darko Bartula, kada je nedavno regulirao svoje zdravstveno osiguranje putem supruge koja je na birou rada, dobio je i mogućnost izjašnjavanja u kojoj ambulanti porodične medicine želi da se liječi, pa mu je ponuđena lista na kojoj su bili i timovi porodične medicine privatnih klinika Eurofarm i Atrijum iz Sarajeva, jedine dvije sa kojima je Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) Kantona Sarajevo potpisao ugovor o pružanju ovih usluga.

"Nisam nimalo razmišljao - odmah sam odlučio da to bude tim porodične medicine iz klinike Eurofarm. To sam uradio jer sam se već privatno tamo liječio i imam odlično iskustvo što se tiče usluge, njege, apsolutno svega. Zašto bih išao u neki javni dom zdravlja kada znamo kakvi su tamo uvjeti i kolika je gužva", kaže Bartula.

I Mustafa F. se odlučio za privatnu kliniku, pa upravo ovih dana prebacuje svoj karton iz javnog doma zdravlja u privatnu kliniku.

No, ni on ne želi reći puno ime, a niti ime doma zdravlja u kojem se liječi jer, prema sadašnjoj odluci, u privatnoj klinici sa zdravstvenom knjižicom može koristiti samo usluge ljekara opće prakse, ali ne i laboratorije i specijalističke preglede.

"Vidite, ovo je dobro što su uradili, ali se treba proširiti i na ostale usluge, jer ćemo se inače nahodati. Ići ćemo u jednu kliniku kod ljekara opće prakse, a onda se vraćati u domove zdravlja da bismo izvadili krv, snimili pluća, srce... Međutim, tamo je tako jadno stanje da mi je, vjerujte, bar ova mogućnost dobrodošla. Bar ću se nakratko, kad budem išao po terapiju, pregled ili konsultacije, osjećati kao čovjek, kao neko ko svojim novcem plaća zdravstvenu uslugu, a ne kao neko kome se udjeljuje sadaka", kaže Mustafa i dodaje da je informaciju o ovoj mogućnosti dobio u domu zdravlja u kojem se inače liječi.

Primarius Mirsad Đugum, direktor Poliklinike Atrijum, kaže da su građani o tome trebali biti obaviješteni putem domova zdravlja u kojima se liječe, a da je Atrijum proslijedio tu informaciju uglavnom putem svojih pacijenata i obavijesti u klinici.

I Poliklinika Eurofarm je na sličan način obavijestila građane, međutim, proces prenošenja kartona ide jako sporo, pa nijedan građanin još nije počeo koristiti usluge porodične medicine u ove dvije privatne zdravstvene ustanove.

Bez selekcije pacijenata

Dr. Đugum, s kojim razgovaramo u Atrijumu, poliklinici uređenoj prema najvišim svjetskim standardima, gdje i pored činjenice da se u njoj liječi 20.000 pacijenata - nema gužve i nervoze, postavlja pitanje zašto je Zavod za javno zdravstvo čekao 17 godina da građanima pruži mogućnost liječenja u privatnoj praksi sa klasičnim zdravstvenim osiguranjem.

Ističe da je upravo poliklinika Atrijum bila ta koja je pokrenula sistem uvođenja porodične medicine u privatni sektor.

"U suštini, nema javnog i privatnog zdravstva. Te dvije kategorije zakon izjednačava i one moraju zadovoljiti iste uslove i kriterije. Novac kojim manipulira ZZO je novac građana, a ne države, ali to ovdje malo ko shvata, i građani imaju pravo da ga potroše u kojoj hoće zdravstvenoj ustanovi. Međutim, dosadašnja politika u ministarstvima zdravstva i ZZO-u je uradila sve da se onemogući pacijente u ostvarivanju njihovih prava. I ovo bi trebala biti praksa ne samo u Kantonu Sarajevo nego u čitavoj državi", kaže dr. Đugum.

Poliklinika Atrijum je prije osam godina opremila ambulantu za porodičnu medicinu i zaposlila tim, ali pacijenti nisu dolazili jer niko nije implementirao zakon iz 1997, pa je podnijela tri krivične prijave protiv nadležnog ministarstva i bivšeg rukovodstva ZZO-a.

Dok pokazuje moderno opremljenu ambulantu, dr. Đugum govori kako se za liječenje kod njih već opredijelilo 250 pacijenata i to iz svih dijelova Kantona Sarajevo.

"Mada je klinika smještena u općini Novi grad, za prelazak u našu porodičnu medicinu prijavili su se i građani iz drugih, mnogo udaljenijih općina. A najviše je onih koji su se već liječili kod nas i samo naša usluga i briga bili su dovoljna preporuka da prenesu svoje kartone. Među prijavljenim su građani sa svim vrstama osiguranja – neovisno da li su penzioneri, nezaposleni koji imaju osiguranje putem Biroa za zapošljavanje... Mi tu ne pravimo nikakvu razliku, svi su pred nama jednaki", kaže Đugum.

Za liječenje u poliklinici Eurofarm, u općini Ilidža, do sada se prijavilo 60 građana.

Ova poliklinika, izgrađena i uređena po uzoru na one u Švicarskoj i Njemačkoj, vodila je računa o svakom, pa i najsitnijem detalju, tako da pacijenti imaju i zaseban besplatan parking i uređen park u kojem se mogu odmarati, a sama zgrada urađena je u bondruk stilu - sa vidljivim gredama.

Tretman po mjeri čovjeka

Primarius Šukrija Huseinović, direktor poliklinike Eurofarm, kaže da ni ova poliklinika ne pravi nikakvu selekciju, već prima sve prijavljene pacijente, i tako će biti dok se ne ispuni kvota od njih 1.800.

Amar Hadžidedić, operativni menadžer Eurofarma, kaže da je jedan od glavnih razloga zbog kojeg se građani odlučuju za privatnu praksu dugo čekanje na prijem u javnim domovima zdravlja, ali da ima i onih koji rade na Ilidži, pa im je tu bliže, neki su se već liječili u toj klinici, a neki jednostavno žele humaniji odnos.

"Mi smo građanima prilagodili radno vrijeme, pa srijedom radimo od 12 do osam navečer, jer ljudima hoćemo omogućiti da ne moraju isključivo dolaziti doktoru ujutro, niti moraju izlaziti s posla, nego po lijekove ili pregled mogu doći i nakon toga, kad sve pozavršavaju, odmore se", kaže Hadžidedić.

U obje klinike se nadaju da će uskoro popuniti kapacitete u ambulantama porodične medicine, ali i da će vlast imati sluha i omogućiti građanima da u privatnim klinikama sa zdravstvenom knjižicom primaju i ostale zdravstvene usluge.

Kada će i hoće li doći do toga, pokušali smo saznati u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, ali oni nisu "imali vremena" odgovoriti na naša pitanja.

Međutim, u Atrijumu i Eurofarmu kažu da su oni apsolutno spremni za pružanje i ostalih medicinskih usluga i da pacijente, taman da se odluka donese i istog trenutka, mogu odmah primiti.

"Mi imamo i opremljene laboratorije i izuzetne specijaliste. Kod nas uvijek sve radi. Kad nam se pokvari neki aparat, mi ga odmah popravimo, ne dozvoljavamo da pacijent trpi, kao što se to radi u javnim ustanovama", kaže direktor poliklinike Atrijum.

Iz Eurofarma također poručuju da su spremni, kada je riječ o kapacitetu, opremljenosti i stručnosti kadra, otvoriti širom svoja vrata, te da razmišljaju i o uvođenju jednog radnog vikenda, ali se nadaju da do novog angažmana neće morat čekati punih 17 godina.

A dok se to ne desi, građani koji se odluče za porodičnog ljekara u privatnoj klinici moći će koristiti usluge preventivnih pregleda, liječenja i kontrole bolesti, upućivanja na specijalističke i dijagnostičke procedure u javne zdravstvene ustanove, te propisivanje recepata i reguliranje bolovanja.