Uporaba plastičnih vrećica se u FBiH smanjila i do 70 posto

Nakon što je donesena Uredba o naknadama za plastične vrećice u trgovinama FBiH, građani ih sve manje koriste, a povećava se uporaba cekera, platnene torbe ili se u trgovinu kreće s već upotrijebljenom vrećicom.

Naknade za vrećice ovise o njihovom izgledu, veličini i o debljini, a cijene se kod nas kreću od 0,10 KM do 0,20 KM. Bosancima i Hercegovcima, točnije stanovnicima Federacije BiH, gdje je od veljače donesena Uredba o naknadama za plastične vrećice-tregerice, očigledno je lakše ponijeti svoju vrećicu, nego za istu takvu ponovno izdvojiti novac.

Zoran Adžaip, projekt koordinator iz Centra civilnih inicijativa, koji je ranije radio na projektu smanjenja korištenja plastičnih vrećica u našoj zemlji, objasnio nam je kako su plastične vrećice-tregerice, debljine 20 mikrona, kod nas najčešće u uporabi.

"Procijenili smo da njih na tržištu ima negdje oko milijardu, što su podaci za prošlu godinu. Takve vrećice su lagane i štete prirodi, a najveći se problemi javljaju nakon deponiranja, jer je njezino razdoblje raspada nekih stotinjak godina", rekao je naš sugovornik objasnivši da bez obzira što te vrećice imaju svoju primjenu – dobru funkcionalnost, praktične su – ipak više štete, nego što su od koristi. Istraživanja, odnosno ranija analiza CCI-ja je pokazala da je BiH, po broju odbačenih plastičnih vrećica u prirodi, najzagađenija zemlja u regiji.

Adžaip dodaje da je donesena uredba u FBiH zaista donijela dobre rezultate. Već je tada (analiza je urađena u 2011. godini) iz CCI-ja upozoreno kako je potrebno izvršiti značajniji utjecaj, ali i pritisak na građane, odnosno njihovo odgovornije ponašanje u smislu zaštite čovjekove okoline.

Također, u zaključku analize su naveli da bi se, u smislu plastičnih vrećica, odgovornost ogledala u korištenju vrećica za višestruku uporabu, odbijanju besplatnih ultratankih vrećica koje se masovno dijele u marketima, te odlaganju vrećica na odgovoran način, da ne bi završile na granama drveta, livadama i riječnim tijekovima.

"Sada se količina uporabe plastičnih vrećica, koje su ispod 20 mikrona, smanjila od 50 do 70 posto", rekao nam je Adžaip dodavši kako se uporaba takvih vrećica većinom smanjila u velikim trgovačkim lancima, a da se na tržnicama i dalje upotrebljavaju.

Poručio je kako je navedeni postotak o smanjenju uporabe plastičnih vrećica kod nas znatno veći od pokazatelja u zemljama okruženja, poput u Srbiji i Hrvatskoj. Adžaip je napomenuo kako su zahtijevali i donošenje slične uredbe koju bi provelo nadležno ministarstvo u Republici Srpskoj. Također, napominje da su i u ovom entitetu pojedini trgovački lanci započeli s procesom naplaćivanja vrećica.

Na kraju je ipak napomenuo svoju dvojbu: “Jesu li ljudi postali okolišno svjesniji, pa su odbacili plastične vrećice ili ih je na to natjeralo plaćanje?”

Po donesenoj uredbi, objašnjava Adžaip, tanke plastične vrećice s ručkama u koje se pakira voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi su definirane propisom o ambalaži i nisu predmet ove uredbe, osim ako se besplatno distribuiraju kupcima na blagajni kao vrećice za kupljenu robu. Plastična vrećica-tregerica je vrsta polietilenske vrećice, s ili bez aditiva za razgradnju, čija debljina stjenke ne prelazi 20 mikrona i koja nema posebno izrađene ručke, nego su one sastavni dio plastične vrećice, definirano je uredbom.

Uredbom su definirane i kaznene odredbe. Tako će se novčanom kaznom u iznosu od tisuću do 10 tisuća maraka kazniti za prekršaj obveznik plaćanja koji ne uplati naknadu shodno odredbama uredbe, ne dostavi izvješće o količini plastičnih vrećica stavljenih u promet, odnosno ne dostavi dokaz o uplati propisane naknade u skladu sa stanjem iz izvješća, a sve za razdoblja i u rokovima definiranim uredbom ili ako u navedenom izvješću navede netočne podatke. Za prekršaj kaznit će se i odgovorna pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 500 do dvije tisuće maraka.