Probijen i posljedni rok za državni zakon o plinu:Prijete nam sankcije EZ-a

Kao potpisnica ugovora o Energetskoj zajednici (EZ) Bosna i Hercegovina se obvezala da će primjenom glavnih zakona EU o energiji u određenom roku razviti regulatorni okvir uskađen sa onim EU i liberalizirati svoje energetsko tržište.

Ipak, zadnjih deset godina nije uspjela ispuniti neke od bitnih obveza koje je preuzela ovim članstvom. Jedna od njih je nedonošenje zakona na državnoj razini koji bi regulirao oblast plinskog sektora. Rok koji je imala, kraj lipnja/juna ove godine, probijen je bez konkretnih akcija u cilju rješavanja ovog pitanja.

Zbog svega toga u rujnu/septembru bi se mogla suočiti sa posljedicama. Naime, tada je najavljen sastanak Ministarstvog vijeća EZ-a, kada će se odlučivati o mogućim sankcijama našoj zemlji.  

Na provođenje zajedničkih pravila za unutarnje tržište prirodnog plina, jer je neusklađenost u ovoj oblasti dovelo do prve povrede Ugovora o energetskoj zajednici pozvala je i Europska komisija na šestom sastanku Privremenog pododbora za transport, energiju, okoliš održanom između predstavnika BiH i EK-a, početkom lipnja 2014. u Briselu. Navedeno je da bi BiH trebala poduzeti hitne mjere kako bi se izbjegle sankcije koje Ministarsko vijeće može donijeti u rujnu.

Razloge zašto nema napretka u ovom sektoru smo pokušali saznati iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koje je sa  ekspertnim timom zaduženo za izradu, koordinaciju i usaglašavanje zakonske regulative u sektoru prirodnog plina na razini države. Odgovor nismo uspjeli dobiti ni nakon zakonskog isteka roka za dostavu odgovora  od 15 dana prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama. 

BiH bi bila prva zemlja kojoj je EZ izrekla sankcije

Semin Petrović iz Istraživačkog razvojnog centra za plinsku tehnologiju u BiH kaže da je ovoj odluci prethodilo dvije godine postupka opominjanja BiH.  Nakon zadnjeg izvještaj ekspertnog tima koji je uočio propuste i sve ono što nismo poduzeli najavljene su kazne ako se do kraja lipnja 2014. nešto ne uradi.  "Europska zajednica do sada nije imala slučaj da nekoj zemlji mora izreći sankcije i mi bismo bili prva takva zemlja", kaže Petrović.

Glasnogovornica Energy Community Barbora Jaksova za eKapija.ba kaže da u ovom trenutku, vrsta sankcija koje bi mogle biti nametnute BiH tema diskusije, te da ne može dati konkretniji odgovor. Više bi se trebalo znati nakon sastanak u rujnu.

Podsjetimo, BiH je od 2004. godine punopravna članica Energetske zajednice i ulaskom u ovu važnu europsku asocijaciju, koja okuplja i zemlje regije, dobila je zadatak preuzimanja legislative, odnosno europskih direktiva koje se tiču električne energije i plina kao najvažnijih resursa. Jedan od zadataka je bio formirati regulatornu instituciju za cijeli plinski sektor BiH i operatora u skladu s europskim direktivama te stvoriti veleprodajno tržište plina u BiH.

Iz Direkcije za europske integracije BiH (DEI BIH) su nam kazali da je BiH kao potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, dužna usklađivati i provoditi zakonodavstvo u skladu sa pravom EU (acquis) u oblasti energije. U konkretnom slučaju, BiH treba da uskladi svoje zakonodavstvo sa: Direktivom 55/2003/EZ o zajedničkim pravilima za interno tržište prirodnog plina, te Uredbom 1775/2005/EZ  o uslovima za pristup mrežama za sistem transporta prirodnog plina.

Direktiva 55/2003/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina utvrđuje zajednička pravila za prijenos, distribuciju, ospkrbu i skladištenje  prirodnog plina. ''Neusklađenost bh. zakonadavstva odnosi se na pojedine članove Direktive 55/2003/EZ: nepostojanje regulatornih tijela za čitav plinski sektor u BiH, nerazdvajanje operatora prenosnog sustava od aktivnosti koje nisu u vezi sa prenosom, neosiguranja neovisnosti operatora prenosnog sustava u smislu njihove organizacije i prilikom donošenja odluka,  nemogućnost pristupa sustavu od strane trećih osoba, odobravanje i objavljivanje tarifa,  izuzimanja nove infrastrukture od odredbi ove direktive, otvaranje tržišta'', kažu za eKapija.ba iz Direkcije za europske integracije BiH.

Bez regulatora na državnoj razini neće biti moguće priključenje na plinovod Južni tok

Dodaju da prema informacijama institucija u BiH, postojeći entitetski propisi nisu harmonizirani, odnosno nisu na harmoniziran način definirane institucije tržišta plina, razdvajanje djelatnosti (prenos, distribucija, opskrba, skladištenje) nije urađeno, nije definirana funkcija regulatora na državnom nivou, te nedostaje jedinstvena definicija društveno osjetljivih potrošača.  

Uredba 1775/2005/EZ tiče se uvjeta pristupa transportnoj mreži, tj. nalaže usuglašavanje principa za tarife i način njihovog obračuna za pristup plinovodima. Neusklađenost BiH zakonadavstva odnosi se na pojedine članove Uredbe 1775/2005/EZ: transparentnost tarifa ili metodologija koje primjenjuju operatori prenosnog sustava, usluga operatora prenosnih sustava u smislu pristupa trećih strana, kazni za povrede ovih odredbi.  Zbog neusklađenosti sa zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina, Tajništvo Energetske zajednice je 2011. pred Ministarskim vijećem ove Zajednice pokrenuo postupak protiv BiH, navode iz DEI-ja.

Iz Bh-Gasa, jedne o većih kompanija u BiH koja se bavi distribucijom plina, za eKapija.ba kažu da je obaveza usklađivanja zakonodavstva u oblasti plina u BiH sa pravnom stečevinom EU posljedica potpisanog ugovora o osnivanju energetske zajednice Jugoistočne Europe. Zbog toga je potrebno, smatraju, donijeti zakon i strategiju na državnoj razini jer organizacija plinskog sektora traži zajedničko djelovanje. "Samim tim entiteti moraju imati zajedničke ciljeve. Zakonima na nivou države bi se riješilo i tarifiranje", smatraju u BH-Gasu.

Još jedan problem na koji upozoravaju stručnjaci u ovoj oblasti je da bi ovo enitetsko upravljanje plinskim sustavom biti smetnja nekoj budućem povezivanju sa plinskom mrežom Europe. Naglašavaju da je potrebno postići usklađenost na državnom nivou koja bi uključivala i koncept razvoja međudržavnih plinovoda, kojim bi se stvarale pretpostavke za regionalne interkonekcije. Donošenje zakona o plinu isključivo na nivou entiteta, bez donošenja državnog zakona, ne može donijeti neki napredak za ovaj sektor, smatraju stručnjaci. 

Tako ni priključenje na plinovod Južni tok neće biti moguće uraditi ako ne bude formiran regulator na nivou države koji mora certificirati kompaniju koja vrši prijenos. Taj državni certifikat neophodan je kompaniji da bi taj plinovod stavila u funkciju na području BiH. Može ga graditi, ali ga ne može bez certifikata staviti u funkciju, upozoravaju stručnjaci. 

Zbog političke tvrdogavosti izgubili i bespovratna sredstva za energetiku Razlog zastoja u ovoj oblasti je što predstavnici vlasti ne mogu dogovoriti oko donošenja državnog zakona o plinu. Naime, predstavnici RS-a smatraju da bi ovo značilo prenos nadležnosti na državnu razinu. To je jedan od razloga zašto nemamo ni državne strategije za energetku kojom bi bila, između ostalih bila regulirana i oblast plina. Nedostatak strategije razvoja energetskog sektora rezultiralo je time da je Europska komisija u  srednjoročnom proračunskom razdoblju nije predvidjela bespovratna sredstava za BiH za ovaj sektor. Naime, sektorske strategije su preduvjet za izdvajanje IPA novca u infrastrukturne projekte za sve države korisnice, ne samo BiH. Podsjetimo i na to da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH  2007., kada nije postojao nijedan zakon o plinu, sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije i Ministarstvom industrije, energetike i rudarstva RS potpisalo Izjavu o organizaciji sektora prirodnog plina u BiH u skladu s direktivom 55/2003/EC koja utvrđuje zajednička pravila za unutarnje  tržište prirodnog plina kao što je prijenos, distribuciju, ospkrbu i skladištenje. Međutim, Republika Srpska je iste te godine donošenjem entitetskog zakona o plinu definirala nadležnosti suprotno potpisanoj Direktivi 55/2003/EC. Stručnjaci upućeni u ovu oblast navode da Zakon o plinu Republike Srpske sporan i zbog toga  što je njegovim donošenjem izvršeno preuzimanje određenih ingerencija i nadležnosti institucija BiH u dijelu koji se odnosi na reguliranje prometa između entiteta što je ustavna nadležnost države BiH.

Danijela Kozina

Tekst je objavlje u sklopu projekta ''BiH i  proces europskih integracija''. “Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“