Reforma tržišta rada: Izazov koji BiH u narednim godinama neće moći izbjeći

Politika u oblasti zapošljavanja u Europskoj uniji teži otvaranju novih i boljih radnih mjesta za potrebe dinamičnog društva zasnovanog na znanju. Do sada su ostvareni značajni rezultati u oblasti radničkih prava, tako da sada postoji zakonodavstvo koje ograničava radno vrijeme kao i zakonodavstvo o sigurnijim uvjetima rada, te zagarantirane kompenzacije za povrede na radu.

Iz Direkcije za europske integracije BiH navode da je za EU od velike važnosti postizanje partnerstva između poslodavaca i sindikata, kako bi se osiguralo da spomenuto zakonodavstvo bude efikasno primijenjeno. EU promovira socijalnu zaštitu i inkluziju kroz financiranje i podršku zemljama članicama za ulaganje u obrazovanje, brigu o djeci, zdravstvenu zaštitu, obuku, pomoć u traženju posla, te reformiranje sustava.

Donošenje zakona koji na najbolji način reguliraju ovu oblasti i što je najbitnije njihova efikasna primjena nešto je što će u naša zemlja morati uraditi.

Naime, BiH je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), preuzela obavezu postepenog usklađivanja postojećeg i budućeg zakonodavstva s pravnom tečevinom EU (acquis-em).

Oblast rada i zapošljavanja u SSP-u se nalazi u članu 77. "Uvjeti rada i jednake mogućnosti", prema kojem će BiH postepeno usklađivati svoje zakonodavstvo sa acquis-em u oblasti uvjeta rada, naročito zdravlja i sigurnosti na radu, te jednakih mogućnosti.

Dalje, u članu 99. SSP-a "Suradnja u oblasti socijalne politike" stoji da će strane surađivati kako bi olakšale reformu politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, u kontekstu ojačanih ekonomskih reformi i integracije.

Suradnjom će se također nastojati podržati prilagođavanje sustava socijalne sigurnosti BiH novim ekonomskim i socijalnim zahtjevima, kako bi se osigurao jednak pristup i djelotvorna podrška svim osjetljivim kategorijama stanovništva i može uključiti prilagođavanje zakonodavstva BiH u pogledu uvjeta rada i jednakih mogućnosti za žene i muškarce, osobe s posebnim potrebama, pripadnike manjina, kao i unapređivanje nivoa zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, uzimajući kao osnovu nivo zaštite koji postoji u EU.

U Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine za 2014. godinu, Europska komisija, između ostalog, konstatuje da su postignuti skromni rezultati u kreiranju radnih mjesta.

"Pasivne mjere preovladavaju u odnosu na aktivne mjere na tržištu rada. Zakoni o radu i propisi u oblasti zdravlja i zaštite na radu u entitetima, Brčko distriktu i kantonima nisu usklađeni međusobno, niti sa acquis-em. Istovremeno, Europska komisija je na 6. sastanku Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, zajedničkog tijela EU i BiH za praćenje provedbe Privremenog sporazuma, ocijenila pozitivnim potpisivanje Sporazuma Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje RS i Zavoda za zapošljavanje BD o ostvarivanju prava na novčanu naknadu nezaposlenih lica", kaže Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica Direkcije za europske integracije BiH.

POTREBNO POVEZIVANJE OBRAZOVNIH PROGRAMA SA POTREBAMA TRŽIŠTA RADA

U Sporazumu su regulisani uvjeti i usklađeni postupci za ostvarenje prava na novčanu naknadu između ova tri zavoda. Dogovorena je suradnja predstavnika Europske komisije i institucija BiH na izradi sveobuhvatne studije o strukturnim uzrocima tržišne rigidnosti u BiH, uključujući i probleme tržišta rada BiH.

"U okviru praćenja primjene PS/SSP, Europska komisija je na sastancima Pododbora za inovacije, informacijsko društvo, socijalnu politiku i javno zdravstvo, a koji prati i oblast zapošljavanja, isticala da je neophodno povezati obrazovne programe sa potrebama tržišta rada, jer to još nije slučaj", navodi Kavaz-Siručić.

Potreban je , kaže, i veći broj inspektora rada, jer postoji veliki nesrazmjer između broja inspektora i broja radnika. Europska komisija ističe i značaj jačanja ekonomsko-socijalnog dijaloga, kao platforme preko koje radnici ostvaruju svoja prava.

Edina Šehović, social media i marketing manager, u vodećem portalu za posredovanje u zapošljavanju u BiH, koji je radio veliki broj istraživanja o ovoj oblasti, kaže da tržište rada BiH kao i regije postaje sve konkurentnije i zasićenije novom radnom snagom, te samim tim imamo situaciju na tržištu gdje je borba za jedno radno mjesto na strani onih kvalifikovanijih i iskusnijih kadrova, koji rade na unaprijeđenju svojih vještina i time sebi povećavaju tržišnu vrijednost te su atraktivniji kompanijama.

"Takvoj situaciji doprinosi i broj radnih mjesta koji nije u srazmjeru sa raspoloživom radnom snagom na tržištu. Kompanije prilikom zapošljavanja prednost daju onim poslotražiocima koji iza sebe imaju odgovarajuće obrazovanje i iskustvo i koji nisu imali veće pauze u vidu dugogodišnje nezaposlenosti u svojoj biografiji.  Sve to u konačnici ima nepovoljne posljedice za one poslotražioce koji uslijed dugogodišnjeg nedostatka angažmana postaju neatraktivni kompanijama, a naročito ukoliko tokom pomenutog perioda nisu ulagali u razvoj postojećih ili stjecanju novih vještina i znanja, čime bi bili konkurentni na tržištu rada", kaže Šehović.

Dodaje da je tržište rada BiH pod direktnim utjecajem stanja bh.gospodarstva, pa samim tim predstavlja njen odraz u smislu nedovoljne razvijenosti i konkurentnosti u odnosu na globalne trendove.

Ona smatra da je jedan od glavnih problema vezanih za nezaposlenost nedostatak koordinacije obrazovnog sektora i tržišta što dovodi do jasne podjele na deficitarne i suficitarne kategorije poslova, ostavljajući time veliki broj ljudi bez realne šanse za zaposlenjem.

NADLEŽNE INSTITUCIJE BEZ PLANA PLAN ZADRŽAVANJA KVALITETNOG KADRA U ZEMLJI

Problem je, navodi, što se mladi ljudi još uvijek vode vlastitim preferencijama ili čak preferencijama ljudi iz njima bliskog okruženja, na uštrb realnih pokazatelja o stanju i potrebama  tržišta rada, pa se tako odlučuju studirati na onim fakultetima čijim kadrovima je bh.tržište već uveliko prezasićeno.

"Dok sa druge strane kvalitetni i konkurentni kadrovi odlaze u druge zemlje, u potrazi za boljim uvjetima rada koje im naše kompanije ne mogu osigurati, čime naša zemlja ostaje trajno oštećena za stručnjake kakvi su bh. gospodarstvu potrebni, dok s druge nadležne institucije nemaju plan zadržavanja ovakvih ljudi u našoj zemlji'', navodi Šehović.

Istraživanja portala Posao.ba iz prve polovine 2014. godine provedeno na uzorku malih, srednjih i novoregistriranih kompanija u BiH, pokazalo je da se ove kompanije prilikom zapošljavanja u najvećem postotku još uvijek oslanjaju na preporuke rodbine i poznanika, dajući time prednost poznanstvu na uštrb kvalifikacija kandidata, čineći time štetu vlastitim kompanijama.

''Sve skupa je ovo pokazatelj da će bh. tržištu rada trebati još  neko vrijeme sazrijevanja i prihvatanja globalnih trendova u zapošljavanju i upravljanju kadrovima, a svijetla točka su velike internacionalne kompanije i pojedine - vrlo respektabilne - domaće kompanije, koje su pravi primjer ispravnog i efikasnog upravljanja ljudskim potencijalima'', navodi ona.

Smatra da je prvi i najvažniji korak u rješavanju postojećeg problema nezaposlenosti sistemska koordinacija obrazovnog sistema i tržišta rada, te edukacija mladih ljudi koji izlaze iz srednjih škola i tek se trebaju opredijeliti za svoje buduće zanimanje.

"Ti mladi ljudi ne raspolažu informacijama koja zanimanja su najtraženija u BiH a koji kadrovi su već hiperproducirani i imaju poteškoća u pronalasku zaposlenja. Dalje, tu su svakako snažniji i dugoročniji programi poticaja državnih institucija prema kompanijama, smanjenje doprinosa na plate zaposlenika, zbog čega imamo velikih broj neprijavljenih radnika ili radnika koji su prijavljeni na minimalan iznos plaće. Rješavanju ovog problema bi doprinijela i promjena politike zapošljavanja mladih ljudi ispod 30 godina, te jačanje programa prekvalifikacija i usavršavanja postojećih kadrova na tržištu'', kaže nam Šehović.

VJEŠTINE KOJE ĆE SE TRAŽITI U BUDUĆNOSTI

Prema godišnjoj analizi tržišta rada portala Posao.ba, poslodavci su u 2013. godini navodili koje su kompetencije i vještine potrebne za obavljanje posla odnosno šta očekuju da posjeduje kandidat za posao. Najtraženija vještina među njima bila je sposobnost rada na računaru (19,76%). Vještine koje su sve više tražene, istakle su se u 2013. u odnosu na prethodne godine jesu pregovaračke vještine 4,48% i fleksibilnost 4,46%.

Pretpostavka je da će važnost tzv. "soft skills" biti sve više prepoznata od strane poslodavaca u godinama koje su ispred nas, te samim tim da će sve više pojavljivati u oglasima za posao.

''Osim toga, razvoj tehnologije i dostupnost znanja o različitim poljima, vodi ka tome da će poslodavci u jednoj osobi tražiti spoj nekoliko različitih vještina, što do sada možda i nije bio slučaj, pa ćemo tako od marketing menadžera u budućnosti očekivati da poznaje rad u Photoshopu, zatim da poznaje osnove grafičkog dizajna, kao i osnove kodiranja'', navodi ona.

Zakir Smailagić, talent manager al Jazeera Media Network, kaže da iako na prostoru Balkana postoje fantastični kapaciteti kada se govori o ljudskim potencijalima, kompanije i institucije još uvijek nisu svjesne toga da je to ulaganje, a ne trošak. Naime, dosadašnja istraživanja su pokazala da su kompanije/insitutucija koje ulažu u razvoj svojih kadrova daleko uspješnije u svom radu nego one koje to ne rade.

ISKORISTITI POTENCIJAL LJUDSKOG KAPITALA

Iz prethodno navedenih razloga EU je, kako bi zemljama u tranziciji i razvoju pomogla da iskoriste potencijal ljudskog kapitala kroz reformu obrazovanja, osposobljavanja radne snage i sustava tržišta rada u kontekstu realacije sa politikom Europske unije, pokrenula i projekt FRAME koji fokusiran na BiH i ostale zemlje Zapadnog Balkana te Tursku.

Cilj ovog projekta je da vladama pruži, između ostalog, i inovativne metodologije da predvide koje će kompetencije, vještine i kvalifikacije ljudi trebati do 2020. te da se izrade alati koji će pomoći praćenje napretka u razvoju ovih vještina na nacionalnoj razini. 

Budući da je BiH jedna od zemalja kojia ima najviši postotak nezaposlenosti u regiji i još uvijek koja nema strategiju obrazovanja, usavršavanja niti klasifikaciju potrebnih vještina za sadašnjost i budućnost, rad na ovim pitanjima i njihovo rješavanje će biti od velikog značaja za našu zemlju.

Stručnjaci navode da bi podatak da je nezaposlenost među mladima u Bosni i Hercegovini dostigla gotovo 57% trebao bi biti alarm vlastima da rade nešto na poboljšanju situacije. Ističu i da će zbog brzog mjenjanja ekonomije i starenja društva, obuka odraslih i dokvalifikacija biti sve više važna. U Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama u regiji obično samo 3% odraslih sudjeluje u tzv. cjeloživotnom učenju upoređujući sa EU prosjekom od 10.7 posto.

Danijela Kozina

Tekst je objavljen u sklopu projekta ''BiH i proces europskih integracija''.

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“