Banke u RS rijetko olakšavaju otplatu kredita građanima i privredi: Reprogram destimulišu propisi

Banke u RS se rijetko odlučuju za reprograme kredita građanima i privredi, iako za to postoji potreba, jer su postojeći propisi koji tretiraju tu oblast destimulativni, tvrde bankari.

Milan Radović, zamjenik direktora Nove banke, nepostojanje ponude reprograma kredita na tržištu, koji bi pomogli građanima i privrednicima da prebrode ekonomsku krizu, obrazlaže zakonskom obavezom velikog rezervisanja sredstava za potencijalne kreditne gubitke.

Stopa rezervisanja za standardne kredite, ističe, iznosi dva procenta, dok bi se u slučaju reprograma kretala između 5 i 15 %, što je za banke neisplativo, jer time mahom premašuje visinu kamata na plasirane kredite.

U Novoj banci smatraju da bi stoga bolja opcija bila ponuda moratorijuma na otplatu ranije odobrenih kredita, što bi značilo da bi klijenti u periodu njegovog važenja trebalo da vraćaju kamatu bez glavnice.

Radović ukazuje da se moratorijum uvodi u situaciju kada kreditno zadužena firma dokaže da zbog finansijske krize ima otežan plasman ili izvoz proizvoda, dok se reprogrami odnose na klijente koji su zapali u ozbiljne probleme i vrlo teško otplaćuju kredite.

"Za razliku od reprograma, kod moratorijuma na otplatu kredita se možda ne bi morala mijenjati stopa rezervisanja ili bi to možda bilo minimalno povećanje sa dva na pet procenata", navodi Radović.

U Pokretu potrošača RS kažu da bi odgode otplate kredita trebalo da budu omogućene klijentima koji su iz objektivnih razloga onemogućeni da redovno izmiruju svoje dužničke obaveze.

"Ne bi se smjelo dozvoliti da radnici koji su dobili otkaz ne svojom krivicom, već zbog ekonomske krize ostanu i bez kuće kroz aktiviranje bankarske hipoteke. Njima bi banke morale pomoći", ističe Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača.

U Agenciji za bankarstvo RS tvrde da banke nemaju zakonskih smetnji da ponude reprograme kredita klijentima, navodeći da je to stvar poslovne politike svake banke. Najavljuju, ipak, izmjenu.

"U narednom periodu ćemo, nakon izvršenih analiza i određenih kontrola, razmotriti mogućnost promjene određenih propisa u cilju poboljšanja uslova poslovanja banaka, a radi lakšeg prevazilaženja posljedica krize", kazala je Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, skeptičan je po pitanju rezultata potencijalnih reprograma kredita privredi.

"U kratkom roku to može biti podsticajno za firme, ali znajući iskustva s odobravanim reprogramima za dugove po osnovu poreza i doprinosa, nisam baš siguran u pozitivne rezultate", kaže on.

Radivojac ocjenjuje da se problemi koje je prouzrokovala recesija ne mogu riješiti jednom takvom mjerom, već samo setom sinhronizovanih dugoročnih mjera.