Selmo Cikotić za eKapija.ba: Turci imaju kapital, a BiH ima mogućnosti

Fondacija BIGMEV je neprofitna organizacija, a osnovana je 2010. godine s ciljem razvoja odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Turske.  Fondacija već četiri godine radi na privlačenju investicija iz Turske i pomoći firmama pri izvozu bh. roba i usluga na tursko tržište. Sjedište Fondacije je u Istanbulu, sa predstavništvima u Ankari, Bursi i Sarajevu.

Osnovna zadaća BIGMEV-a je spajanje stranih investitora sa poslovnim prilikama u Bosni i Hercegovini. Projekti  BIGMEV-a se realizuju preko  institucija BiH. Pored potpisivanja UN-ovog Globalnog sporazuma, BIGMEV je do sada realizirao mnoge upješne projekte, edukacije za menadžere malih i srednjih preduzeća,  poslovne forume, ali i olakšao izvoz bh. proizvoda na tursko tržište, o svemu ovome razgovarali smo sa direktorom BIGMEV-a BiH Selmom Cikotićem.

BIGMEV U BIH DOVODI 2000 POSLOVNIH LJUDI IZ TURSKE

Jedan od zadataka BIGMEV-a u BiH je razvijanje odnosa sa BiH. Koliko je do sada urađeno na ovo planu?

- Posljednja analiza koju je objavila Al Jazeera Balkans pokazuje da je na listi zemalja u koje Turska ulaže, BiH na prvom mjestu. BIGMEV je medijator pri uspostavljanju saradnje između bosanskih i turskih privrednika, institucija i organizacija. Do sada je mnogo urađeno po ovom pitanju. Navešću samo neke od posljednjih aktivnosti koje smo proveli: pored toga što smo konkretno ugovorili izvoz malina, kestena i drugih prehrambenih proizvoda iz BiH u Tursku, organizovali smo radionice za privrednike u cilju njihovog osnaživanja i lakšeg realiziranja projektnih aktivnosti. Bili smo medijator pri poklanjanju velikog broja autobusa Grada Istanbula GRAS-u. Zatim smo organizovali niz posjeta privrednika i zvaničnika iz Turske kao i potpisivanje sporazuma između Regionalnih razvojnih agencija BiH  i Regionalnih razvojnih agencija Turske.  Želimo  naglasiti da su saradnje zasnovane po sistemu ravnopravnih poslovnih subjekata, koji za cilj imaju razvoj preduzeća, unaprijeđenje kvaliteta, i ostvarivanje profita, a samim tim i jačanje veza između država. Mi smatramo da je interes taj koji ubuduće treba određivati obim, kvalitet i pravac odnosa između dvije zemlje.

Čemu dajete prioritet?

- U narednom periodu, očekuje se realizacija potpisanih sporazuma i umrežavanje poduzetnika. Iduće godine planirali smo dovesti preko 2000 poslovnih ljudi iz Turske, koji su potencijalni investitori, tj.poslovni partneri privrednicima u BiH. Ovaj projekat približavanja poslovnih ljudi iz Turske sa poslovnim ljudima u BiH omogućilo je potpisivanje ugovora sa Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća R. Turske (KOSGEB).  Radi se o tematskim posjetama koje su raspoređene po sektorima, kao što su sektor automobilske industrije, mašinske industrije, kao i sektor pekarske industrije, primarne poljoprivredne proizvodnje, itd. Prioritet je da predstavimo bh. resurse i potencijal koji posjedujemo. Tržište BiH je zanimljivo turskim biznismenima zbog blizine EU i sporazuma o slobodnoj trgovini kojeg naša zemlja ima sa tržištem koje broji preko 500 miliona ljudi. S druge strane, bh. proizvođači dobijaju priliku da ostvare direktne kontakte sa predstavnicima jedne od najbrže rastućih ekonomija svijeta. Mi smo projekat socijalne odgovornosti i neprofitna organizacija, te je naš cilj prvenstveno da budemo varnica koja će pokrenuti nezaustavljivu mašineriju BH -Turskog partnerstva, na obostranu korist.  U tom smislu, BIGMEV je već sada postao prva adresa na koju kucaju svi oni koji su zainteresovani za razvoj svojih projekata.

Šta govore rezultati na terenu, koliko je investitora došlo u BiH zahvaljujući Vašim aktivnostima?

- Svjesni okolnosti u kojima se BiH nalazi, prioritet rada BIGMEV-a je razvoj ekonomije, što istodobno podrazumijeva smanjenje siromaštva, smanjenje nezaposlenosti, podizanje nivoa obrazovanja, podizanje životnog standarda. Naše aktivnosti su također usmjerene na umrežavanje investitora, organizovanje B2B sastanaka, ali tome prethodi predstavljanje BiH u poslovnom, kulturološkom i svakom drugom aspektu. Do sada smo uspjeli dovesti na stotine biznismena zainteresovanih za ostvarivanje nekog od vidova poslovne saradnje sa partentrima u BiH. Dio njih je već uložio svoja sredstva, drugi dio čeka na realizaciju, dok neki nisu pronašli ono što su tražili. Uspostavljene saradnje odvijaju se veoma uspješno, sa izvjesnim produžavanjem poslovnih ugovora . BIGMEV u idućoj godini još jačim intenzitetom namjerava biti facilitator procesa, sa namjerom da dovodi poslovne partnere, za koje prije samog ulaganja, istražujemo tržište i sve prilike koje ih očekuju.

Počeli ste realizaciju projekta na izvozu malina. Kakvi su prvi rezultati?

- Projekat izvoza malina je bila regionalna vijest koja je odjeknula. Nakon objave same vijesti, radovalo nas je sedmicama nakon toga vidjeti u medijima da je ta priča još aktuelna. Taj projekat je nešto što će zaista opravdati onaj BIGMEV-ov cilj: podići standard življenja i poboljšati ekonomsku situaciju. Prva isporuka malina je bila sa područja Srebrenice i Bratunca, a u projektu je učestvovalo oko 180 povratničkih porodica sa ovog područja. Potencijal i priliku smo prepoznali, resurse imamo trebamo samo nastaviti raditi.

POZITIVNE PRIČE I EDUKACIJA JAVNOSTI

Zahvaljujući BIGMEV-u je potpisan i protokol o saradnji između razvojnih agencija SERDA i GMKA i REDAH-a i BEBKA. Možete li nam nešto više reći o ovim saradnjama?

- U toku augusta mjeseca ove godine imali smo prilično intenzivan raspored dešavanja, te smo u kratkom periodu ugostili dvije delegacije koje dolaze iz dvije turske regije. Riječ je o GMKA - Regionalnoj agenciji za razvoj Južnog Mramornog mora koja je potpisala ugovor sa Sarajevskom razvojnom agencijom SERDA i Regionalnoj razvojnoj agenciji turskih gradova Bursa, Eskişehir i Bilecik (BEBKA) koja je potpisala ugovor sa Regionalnom razvojnom agencijom Hercegovine (REDAH). Fokus je na razvijanju, poticanju i jačanju malih i srednjih preduzeća, u čemu GMKA ima iskustva. Na taj način će to iskustvo u velikoj mjeri pomoći našim projektima, jer upravo su mala i srednja preuzeća doživjela procvat u Turskoj, gdje u velikoj mjeri doprinose sveukupnom dohotku zemlje. Kada je riječ o sporazumu između REDAH-a i BEBKA-e, tu se razgovaralo o različitim segmentima poput turizma, industrije i poljoprivrede, s posebnim osvrtom na turizam koji je od velikog značaja za obje agencije i regije. Dakle, dijapazon aktivnosti je potencijalno velik. BIGMEV je uradio svoj prvobitni cilj: povezao je partnere, sada je najveći dio posla upravo na partnerima – da se dogovore o konkretnim provedbama daljih aktivnosti.

TEŠANJ JE BH FENOMEN BIGMEV sarađuje i sa Razvojnom agencijom Općine Tešanj – TRA. Koji su Vaši planovi u Tešnju? - Tešanj je jedan bh.fenomen i pored prirodnih resursa, on ima značajne ljudske resurse. Disciplinovani i radišni ljudi. Prilikom pregovora sa TRA, najviše se razgovara o povećanju izvoza na tursko tržište. Pored toga, redovno dovodimo delegacije iz Turske, koji imaju priliku da sve što su čuli o Tešnju vide na djelu, pa tako u sklopu tih sastanaka uvijek je obavezna posjeta tešanjskim tvornicama. Plan je da se Tešanj poveže sa općinama iz Turske na ekonomskom planu, te da se privuku investitori spremni ulagati u ovaj grad i njegovu privredu. BIGMEV radi i sa velikim brojem drugih općina koje su u svakom trenutku spremne da prime turske privrednike i predoče im potencijale koje imaju.

U zadnje vrijeme najavljeno je nekoliko investicija iz Turske u BiH. Na osnovu Vašeg iskustva možete li nam reći koji su to sektori gdje turski investitori žele ulagati?

- Činjenica je da je naša zemlja bogata svim resursima. Do sada smo organizovali posjete preduzećima u skoro svim sektorima: od prehrambene, metalne i automobilske industrije, preko  turizma, pa do medicinskih usluga. Turski investitori su do sada najviše inetersa pokazali kada je riječ o proizvodnji hrane. Upravo iz razloga što živimo na jako zahvalnom podneblju, imamo sreću da prolazimo kroz sva četiri godišnja doba, što umnogome utiče na kvalitet finalnog proizvoda. S druge strane, turski posjetitelji su očarani prirodom i kulturno-historijskim naslijeđem ove zemlje, te miksom različitih kultura na ovom podneblju – toliko različitosti na tako maloj teritoriji, tako da često primijetimo veliku zainteresovanost po pitanju ulaganja u razvoj turizma. Od posebnog interesa je i oblast automobilske industrije i proizvodnje komponenti za ovu oblast. Energetski sektor je svakako veoma atraktivan bilo gdje, tako da je najbolje da pustimo vrijeme i naredne investicije da kažu same za sebe.

Šta je ono na čemu bh. firme, državni organi trebaju istrajati kako bi poboljšali bolje odnose sa investitorima iz Turske?

- BiH je dobar domaćin svima. Odgovor bi bio da se jednostavno pruži šansa svima, uz prethodnu adekvatnu provjeru investitora. Geostrateški položaj BiH je takav da je zanimljiv svim potencijalnim investitorima. Po našem mišljenju bitno je prije svega realno postaviti stvari i krenuti prije svega od interesa dvije zemlje, a onda svakako posmatrati ukupnu situaciju i šire, sa regionalnog aspekta. Turci imaju kapital, a BiH ima mogućnosti. Svakom projektu treba prilaziti profesionalno i bez viška emocija. Svakako da se radi o prijateljskim narodima, ali to ne bi trebao biti osnovni argument ako imamo u vidu, prije svega razvoj ekonomskih odnosa.

Koji su Vaši dalji planovi po pitanju investicija i razvijanja saradnje u BiH?

- Prvenstveno želimo biti pokretač uspješnih bilateralnih poslovnih ugovora između institucija i privrednika dvije države. Pored toga želimo se nametnuti kao ozbiljan partner onima koji raspolažu resursima i  kapitalom. Dakle, ovih 2000 poslovnih ljudi koje dovodimo naredne godine, ne želimo razočarati, ali isto tako, očekujemo i ozbiljnost sa njihove strane. Uz sve to, treba nam podrška državnih institucija i dobro raspoloženje bh.privrednika.  Nudimo pozitivne priče kao model i educiramo javnost.

S tim u vezi, namjera nam je da opravdamo stečeno povjerenje kako turskih tako i bh. privrednika, institucija, i cjelokupne javnosti.  Nastavit ćemo uspješno uklanjati prepreke koje nam stoje na putu i predrasude sa kojima se svi mi suočavamo kada su u pitanju odnosi dvije zemlje, i dvije privrede. I, na koncu, nastojat ćemo objasniti da je interes taj koji pokreće procese.

Razgovarala: Elvira Kokor