Niži doprinosi za zdravstveno osiguranje pomogli bi novom zapošljavanju

U 2013. godini u Federaciji je naplaćeno ukupno 1,075 milijardi KM na ime doprinosa za zdravstveno osiguranje. Od toga su poslodavci uplatili više od 90% tog iznosa.

I pored toga što je to iznimno visoko opterećenje za poslodavce, to očigledno nije dovoljno za adekvatno funkciranje sustava, navodi se u analizi Udruženje poslodavaca u Federaciji  o tome koje bi reforme trebalo uraditi kako bi se rasteretio poslovni sektor te što bi stvorilo uvjete za otvaranje novih radnih mjesta. 

Analiza je također pokazala da udjel gospodarstva u strukturi osiguranih osoba iznosi svega 23,85 posto, a u financiranju obveznog zdravstvenog osiguranja sudjeluje sa ogromnih 86,68 posto ukupnih prihoda, što, smatraju poslodavci guši zaposlenost.

Socijalne grupe osiguranih osoba, čiji su nositelji osiguranja Vlada i vladine institucije, sudjeluju sa 32,49 posto u strukturi osiguranih osoba, a njihovi nositelji osiguranja sudjeluju sa 3,61 posto ukupnih prihoda zdravstvenog osiguranja.

Navodi se da trenutna stvarna uloga većine fondova zdravstvenog osiguranja jeste servis za financiranje postojećih zdravstvenih ustanova, umjesto da preuzmu ulogu kupca zdravstvene zaštite za svoja osigurana lica.

U postojećem sustavu zdravstvene zaštite u FBiH, skoro svi zdravstveni radnici su plaćeni sustava plata, pri čemu visina plate zavisi od koeficijenta "složenosti poslova" (završene školske spreme), a gotovo nimalo od obima i kvaliteta urađenog posla, navodi se u analizi.

Poslovanje firmi u FBIH je značajno opterećeno dosta visokim «oporezivanjem» rada, po osnovu izdvajanja za obavezno zdravstveno osiguranje.

"Zbog toga je izuzetno važno dovesti do rasterećenja poslodavaca. Jedan od načina ovog rasterećenja bi moglo biti i smanjenje stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje", navodi se u analizi.

Poslodavci smatraju da ovo rasterećenje mora biti osjetnije, kako bi to dalo značajnije efekte. Na drugoj strani, svjesni su da treba voditi računa o osjetljivosti sistema zdravstvene zaštite i važnosti stabilnosti njegovog finansiranja.

Zato predlažu da sredstva za zdravstvenu zaštitu, umanjena uslijed smanjenja doprinosa za zaposlene kod poslodavca, budu nadoknađena na nekoliko načina. Neki od njih su ušteda u sustavu pružanja zdravstvenih usluga; povećane naplate doprinosa po osnovu novog zapošljavanja, povećane poreske discipline, poreznih i akciznih prihoda pri čemu, obavezno, treba voditi računa da se na taj način ne utiče na smanjenje potrošnje.

Ova sredstva iz poreznih i akciznih izvora trebaju biti utrošena za plaćanje zdravstvenog osiguranja za sve građane, a ne samo zaposlene kod poslodavaca, čime bismo postigli potpuni obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem, navodi se u analizi Udruženja poslodavaca Federacije.

D.K.