Cvijanović: Evropski put ne samo zbog članstva već i zbog dobrobiti

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da želi da vidi da se BiH u narednom periodu kreće ka EU ne samo zbog članstva već i iz razloga što će taj put donijeti dobrobiti za društvo u cjelini.

"Ne treba da težimo u EU samo zato što je članstvo naš cilj nego i zato što je to dobro za nas. Članstvo je nešto dugoročno, a za kandidatski status treba raditi sada da se  do njega dođe", rekla je Cvijanovićeva za BHT jedan.

Ona je istakla da je kandidatski status predvidiva priča koja veoma mnogo znači u smislu ozbiljnosti zemlje i nudi čitav niz institucionalnih postavki koje BiH, kao potencijalni kandidat, sada nema kada je riječ o podršci i fondovima.

Cvijanovićeva je naglasila da želi da se u ovoj godini načine značajni koraci prema EU, te istakla da je veliki i dug proces i da veoma puno stvari podrazumijeva ono što se zbirno zove evropskim putem.           

"Da budemo realni, da li je ova Evropa za koju se nadamo da postanemo članica ista kao i kada je primala zemlje centralne, istočno Evrope i baltičkog prostora. To uopšte više nije ista Evropa. Pogledajte situaciju u nekim državama članicama i da  li imaju odgovor na stanje u Grčkoj, tešku situaciju u Ukrajini", kaže Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, to nije ista Evropa jer su se pojavile neke druge neuralgične tačke, ali BiH treba da se nastavi baviti neophodnim reformama jer je članstvo u EU cilj.

Kada je riječ o članstvu u NATO, Cvijanovićeva smatra da bi demilitarizacija zemlje bilo pravo rješenje.

"Kada govorimo o bezbjednosnim rizicima to su pitanja kojima se hrabro moramo baviti u BiH", poručila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da se zatvaraju oči pred nekim činjenicmama o pitanjima radikalizma i napada u kojima su učestvovali ljudi za koje je utvrđeno da imaju pasoš BiH.

"Zašto nismo aktivirili Akcioni plan za članstvo /MAP/? Zato što se nismo mogli dogovoriti o lokacijama. Dogovorili smo lokacije, a problem se pojavio na koga će se knjižiti ta imovina", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je pojasnila da je dogovor o tim pitanjima bio postignut i da ga je trebalo samo provesti ali da je srušen.

"Bezbjednosna priča nije samo da li ste vi u NATO ili niste. Postoji stav  u Srpskoj da, ako se te stvari događaju u tom pravcu u Srbiji, to bude orijentir i za ljude  u Republici Srpskoj. To je legitimno izraženo mišljenje, a ako Srbija bude njegovala neutralnost onda smo i mi takvi", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da postoji teško nasljeđe i da nije uloženo dovoljno političke volje da se pitanjem pristupa NATO  bavi na otvoren i pošten način. 

Odgovarajući na pitanje kako pogurati Republiku Srpsku i BiH naprijed, Cvijanovićeva je naglasila da je najbolji način da se zemlja reformiše i indentifikuju slabosti, te uhvati u koštac sa problemima.

"Ono što nedostaje ovoj zemlji je da sami o sebi pošaljemo dobru poruku. Takođe, i stranci koji ovdje zarađuju dobre plate treba da pošalju dobru poruku", rekla je Cvijanovićeva.

Ona smatra da Evropi treba na bolji način predstaviti potencijale koje ima ova zemlja, naglasivši da su u Republici Srpskoj samo sa 30 odsto iskorišteni hidropotencijali i da je 70 odsto otvoreno za ulaganje.   

Govoreći o novom pristupu EU, Cvijanovićeva je podsjetila da je još za vrijeme dok je bila ministar i kada su međunarodni predstavnici vršili pritisak da se prenose nadležnosti na nivo BiH zagovarala da se treba fokusirati na socijalno-ekonomska pitanja, donositi uniformna rješenja u skladu sa ustavnim nadležnostima.