Domaće proizvode trebamo kupovati u domaćim trgovačkim lancima

Građani Bosne i Hercegovine trebaju kupovati domaće proizvode u domaćim trgovačkim lancima, jer još uvijek domaći trgovački lanci imaju sentimenta prema domaćim proizvođačima, a time ujedno radimo na očuvanju i stvaranju novih radnih mjesta, poruka je trećeg po redu Foruma o domaćoj proizvodnji organiziranog danas u Sarajevu.

Akcenat je bio na animiranju mladih ljudi da kupuju domaće proizvode, ali i ostalih građana, jer time svi radimo za dobrobit cijele države.

"Studentski poslovni klub Burč Univerziteta ove godine organizuje treći Forum o domaćoj proizvodnji, koji na jednom mjestu okuplja predstavnike maloprodajnih objekata iz BiH, predstavnike vlasti, nevladinog sektora i studente. Ova inicijativa zapravo je dokaz da studenti BiH žele napredovati sa novim vještinama i kompetencijama i žele se pridružiti biznis sektoru", kazao je novinarima PR Foruma o domaćoj proizvodnji Kemal Nedžibović. 

Indirektno finansiramo 75.000 radnih mjesta u inozemstvu

Prema riječima guvernera Centralne banke BiH Kemala Kozarića, vanjskotrgovinski deficit BiH lani je iznosio oko 7,5 milijardi KM, odnosno oko 8,5 posto BDP-a.

"Prošle godine uvezli smo mesa i mesnih prerađevina 227 miliona KM, žitarica 252 miliona KM, mlijeka 142 miliona KM, alkoholnih i bezalkoholnih pića 224 miliona KM, farmaceutskih proizvoda 553 miliona KM. Svi ovi proizvodi proizvode se u BiH i imaju određeni kvalitet. Kupovinom naših proizvoda devize ne idu u inozemstvo, a otvaraju se i nova radna mjesta", poručio je Kozarić.

Spomenuo je podatak, da kupovinom stranih proizvoda i deficitom od 7,5 milijardi KM mi indirektno finansiramo oko 75.000 radnih mjesta u inozemstvu.

Dodao je da je iz zemalja regiona prošle godine uvezeno prehrambenih proizvoda u iznosu od 1,5 milijardi KM.

Kazao je da sa Hrvatskom, Srbijom, Rusijom, Kinom i zemljama EU imamo spoljnotrgovinski deficit, ali ukazao i na to da sa Slovenijom smo gotovo izravnali vanjskotrgovinsku razmjenu, te da su određeni pomace napravljeni i u razmjeni sa Hrvatskom.

"Moramo mijenjati našu svijest, počevši od sebe i naših ukućana. Centralna banka BiH želi ukazati na transparentan način na sektore u kojima možemo izvršiti substituciju, a to su prije svega sektor drveta i drvnih proizvoda, metalni sektor itd. No i ovdje imamo problem, jer izvozimo sirovine i poluproizvode, a uvozimo gotove proizvode, što je loše za domaću ekonomiju", naveo je Kozarić.

Poručio je da direktne strane investicije, koje su u 2014. godini u BiH iznosile oko 800 miliona KM, jesu važne, ali da je važniji naš realni sektor i domaća proizvodnja.

Trgovački lanci su bitan faktor

Predsjednik Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće – Kvalitetno proizvedeno u BiH" Admir Kapo, rekao je da je u posljednje vrijeme primjetna želja vlasti, nevladnihih organizacija, privrednika, građana da se uključe u rješavanje problema deficita i ekonomske krize.

"Trgovine su generalno bitan faktor u podizanju, ali i u uništavanju firmi. Ukoliko vam trgovina omogući da imate bolju poziciju na policama i ukoliko vam ne maržira previše proizvod, on ima veliku šansu da se proda. Ako se dešava suprotno, što smo imali praksu vidjeti sa stranim uvoznim lancima, koji ostaju dužni našim dobavljačima, te na taj način uništavaju njihovu likvidnost, ili pak traže izuzetno velike svote novca, da bi se vaš proizvod uopće našao na policama, oni ga mogu maržirati po 150 ili 250 posto i tako ga učiniti nekonkurentnim i potom izbaciti ga sa polica", objasnio je Kapo.

Pojasnio je da je ovo ozbiljan problem u koji bi se trebale uključiti vlasti, koje bi donošenjem i provođenjem ozbiljnog zakona, radile na njegovom rješavanju.

"Do tada mi se moramo okrenuti domaćim lancima marketa i tamo kupovati domaće proizvode. Izračunali smo da, ako se po glavi stanovnika u BiH na mjesečnoj osnovi na domaće proizvode potroši 100 KM, onda u našoj zemlji mjesečno može ostati 4,5 milijardi KM što je najbolja investicija u BiH", zaključio je Kapo.

Prema riječima direktora domaćeg trgovačkog lanca Hoše komerc d.o.o. Izeta Bozalije, u asotrimanu ove firme, domaći proizvodi zastupljeni su sa oko 80 posto.

"Prmijetio sam posljednjih mjeseci da je svijest građana na višem nivou nego nas trgovaca. Moje kolege neće se složiti s tim, ali moram vam reći da, na žalost, mi trgovci smo ti koji preferiramo robu iz okruženja. Naša roba ne dolazi do izražaja u svim našim domaćim lancima. Poručujem svim domaćim lancima, da se okrenu domaćoj proizvodnji", kazao je Bozalija.

Treći Forum o domaćoj proizvodnji organizirali su Studentski poslovni klub Burč Univerziteta u saradnji sa Centralnom bankom BiH.

K.S.

.