Proračuni entiteta prepušteni sami sebi: Ništa od MMF-a do rujna?

Proračunski manjkovi u Federaciji BiH i RS-u koji se iz mjeseca u mjesec uvećavaju i stvaraju novi val problema s kojima se aktualne vlasti za sada očito ne uspijevaju uhvatiti u koštac jedino se mogu sanirati uz novu snažnu financijsku injekciju međunarodnih financijskih institucija, a u prvom redu MMF-a.

Gospodarstvo je odavno na koljenima, a deficiti u proračunima znače samo jedno – novca ima za najosnovnije potrebe, odnosno plaće proračunskim korisnicima i mirovine, dok se o nekom snažnijem ekonomskom razvitku ne može govoriti, piše Dnevni list. 

Navodi da time padaju u vodu sva obećanja koja smo slušali do sada, te da je ugrožen i novi pristup Europske unije koji je u prvi plan stavio ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta.

Istodobno, proračun je ionako socijalno-administrativni, tj. uglavnom ide na branitelje, invalide i sl., a oko 250 milijuna na plaće (ovo se odnosi na proračun FBiH, tj. središnje vlasti FBiH, bez županija)., piše ovaj list. 

Iz dobro obaviještenih izvora doznajemo kako su sve manje šanse da će BiH do ljeta dobiti prijeko potreban novac od MMF-a, odnosno stand-by aranžman koji je zaključen još 2012. završit će se na onomu što je do sada isplaćeno – 506 milijuna eura od ukupno 669 milijuna eura.

Drugim riječima, BiH će preko ljeta, sve su prilike, ostati bez očekivanih 163 milijuna eura, a ključni razlog je činjenica što vlasti u našoj zemlji nisu provele reforme koje međunarodni financijski policajac želi, a u prvom redu problemi su nastali zbog zahtjeva za promjenom Zakona o radu što bi bio novi udar na radnike i njihove kolektivne ugovore.

Naš sugovornik ističe kako do rujna ne bi trebalo očekivati novce od MMF-a uz opasku kako se proračunska rupa u Federaciji koja iznosi 684 milijuna maraka može pokriti jedino novim kreditima (200 milijuna od MMF-a te 400 milijuna izdavanjem obveznica i zapisa kod banaka).

Nisu se provele reforme

Dakle, potezi koje federalne vlasti čine u posljednje vrijeme, a tiču se zaduživanja preko emisije trezorskih zapisa (60 milijuna maraka s rokom dospijeća od 91 dan, 20 milijuna maraka s rokom dospijeća od 273 dana te 20 milijuna maraka s rokom dospijeća od 364 dana) neće biti dovoljno ako u igru ne “uskoči” novi kredit MMF-a.

Podsjećamo, vlasti se nadaju kako će od kredita zaključenog 2012. dobiti ostatak novca, no voditelj misije MMF-a za BiH Ron van Rooden je ranije ovog mjeseca najavio kako ostatak novca neće ni biti isplaćen jer aranžman istječe u lipnju, a vlasti u BiH ponovno nisu provele očekivane reforme.

Potvrdio je ipak kako MMF ostaje spreman na dogovor o novom stand-by aranžmanu koji bi ponovno bio vezan za provedbu reformi.

- Brzo ćemo se vratiti kako bismo detaljnije razgovarali o sadržaju eventualnog novog aranžmana s MMF-om, kazao je tada Van Rooden.

Neće brzo stići

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić slaže se kako su Vlade došle u situaciju svršenog čina da bez pomoći MMF-a ne mogu dalje. To potvrđuju i deficiti, a posebno onaj u Vladi Federacije te su gotovo jedino rješenje sredstva MMF-a.

- Međutim, ja sam uvjeren kako neće baš tako brzo doći sredstava MMF-a jer on traži odgovarajuće reforme koje se trebaju poduzeti. One se odnose na racionalizaciju i izmjene zakonskih propisa, a pogotovo Zakon o radu. Ipak će to potrajati i neće sredstva tako brzo doći, upozorio je Hasić, naglasivši kako je posebno delikatna stvar što će prvi na udar doći korisnici socijalnih fondova, umirovljenici, ratni vojni invalidi…

Stoga navodi i kako je sada pitanje kako će idući mjesec Vlada osigurati potreban iznos sredstava za potrebe ove kategorije. S druge strane, Hasić je uvjeren kako se racionalizacija mora provoditi i za to postoji prostor, pogotovo u Federaciji, a daljnje odlaganje samo znači i zapadanje u još težu situaciju.

U međuvremenu obje Vlade traže izlaze i ventile kroz emisije vrijednosnih papira, pa iako kažu da je to kratkoročni vid zaduženja, Hasić ipak ističe kako se tu radi o dodatnim troškovima te da odlaganje rješavanja problema izaziva i zapadanje u goru situaciju.

Ovo je, podsjeća, naslijeđeno stanje od prethodnih vlada, a posebno prethodne i ogromne su dubioze, ali toliko je prostora za proces racionalizacije, počevši od silnih agencija i zavoda, dupliranja pa do rezanja suvišnih troškova.