Pruga Sarajevo-Ploče: Kako je ukinuta tradicija od 128 godina

Otkad je ukinuta direktna linija Sarajevo – Ploče, bh. putnici mogu samo do Čapljine, a oni iz Hrvatske do Metkovića.

Nije problem ni buka koju stvaraju lokomotiva i vagoni, niti otvoreni prozori ili brojni tuneli, možda i povremeno spora vožnja, pa ni stari vagoni, jer na putovanju vlakom od Sarajeva do Mostara sve ostaje u drugom planu kad se pruži pogled na bh. planine ili dolinu Neretve. Takav se utisak može čuti od gotovo svakog putnika, uglavnom na nekom od stranih jezika jer su u vozu uglavnom turisti, koji se zapute jutarnjim vozom prema Mostaru. I na sve to dodaju: „Šteta što se ne može do mora ovako“.

Znaju i turisti, a pogotovo domaći putnici da se sve do prije dvije godine vozom moglo sve do Jadranskog mora, odnosno do Ploča, a onda je linija ukinuta. Bosancima i Hercegovcima s jedne strane ostalo je da se voze samo do Čapljine, a Hrvatima s druge strane do Metkovića. I na sve to, Hrvatske željeznice, odnosno HŽ Putnički prevoz ukinuo je vožnju vozom, te je po istoj cijeni putnicima koji moraju od Ploča do Metkovića i natrag ponudio – autobuse.

Prekidom putničkog saobraćaja, doduše prevoz tereta je nastavljen, završena je priča koja je trajala punih 128 godina, jer je prugu od Sarajeva do mora počela Austro-Ugarska, nastavila Kraljevina Jugoslavija, a završila SFRJ. Izgrađivana u više etapa, pruga Sarajevo – Ploče zaista je bila jedan od najvećih saobraćajnih i infrastrukturnih projekata prošlog vijeka. Na duljžini od 195 kilometara nalazi se 27 željezničkih stanica, 71 most i 106 tunela. Samo su tuneli dugi 37 kilometara, a među njima je, s 3.230 metara, najduži „Ivan“, tunel prokopan kroz istoimenu planinu.

VITALNA DIONICA ZA PRIVREDU BIH

No, koliko je bila značajna putnicima, a pogotovo turistima, još je značajnija privredi dviju država, pogotovo Bosne i Hercegovine. Stručnjak za željeznički saobraćaj Enes Čovrk ukazuje kako je zapravo riječ o dionici koja ima „vitalan značaj za privredu BiH“.

NEOPHODNA STRANA POMOĆ

Stručnjak za željeznički saobraćaj Enes Čovrk podsjeća i kako je na dionici pruge od Bradine do Ploča, u dužini 155 kilometara, urađen glavni popravak pruge, dok na dionici Sarajevo – Bradina traju radovi te je najavljena i privremena obustava putničkog saobraćaja do proljeća naredne godine. Tad se i planira završetak radova.

„Cilj opravke je vraćanje pruge u 'izvorno projektno stanje' koje podrazumijeva realizaciju saobraćaja vozova sa najvećim dopuštenim brzinama 80-100 km/h, uz izuzetak na dionici Bradina – Konjic, gdje se saobraća nižim brzinama pri redovnim uslovima eksploatacije. U perspektivi, navedena dionica skupa sa tunelom 'Ivan' predstavlja značajno 'usko grlo' za koje je potrebno iznaći odgovarajuća nova rješenja“, ukazuje Čovrk.

Budući da se radi o zahtjevnom i dugoročnom procesu, vjeruje da će se Bosna i Hercegovina obratiti za pomoć evropskim, ali i međunarodnim financijskim institucijama.

„Željeznički teretni saobraćaj na ovoj dionici direktno doprinosi konkurentnosti pojedinih industrija u Bosni i Hercegovini, a kao najznačajnije primjere mogu nabrojati metaloprerađivačku (Aluminij Mostar, Mittal Steel Zenica), hemijsku (GIKIL Lukavac) i prehrambenu industriju (Klas Sarajevo), ali i transport naftnih derivata (Energopetrol, INA). Izostajanje opsluživanja ovih teretnih tokova željeznicom predstavljao bi direktan finansijski udar na privredu i cjelokupno stanovništvo u Bosni i Hercegovini“, napominje Čovrk.

Dodaje i kako pruga „može imati odgovarajući značaj u opsluživanju turističkih tokova osovinom Sarajevo-Mostar-Ploče, uključujući aerodrome Sarajevo i Mostar“, no i upozorava da nema usklađene strategije razvoja željeznica sa strategijom razvoja turističkog sektora u BiH ili bar pojedinim administrativnim jedinicama u državi.

SVAKO VOZI SVOJE PUTNIKE

Ipak podsjeća kako je dionica Sarajevo – Ploče sastavni dio međunarodnog Koridora Vc koji je uvršten u tzv. Sveobuhvatnu mrežu željezničkih pruga regiona (SEETO Rail Comprehensive Network), čime se, kako kaže, potvrđuje perspektiva međunarodnog značaja koridora, odnosno navedene dionice.

Stoga mu je neobično da, i pored nastojanja EU da regiju„zbliži“ infrastrukturnim povezivanjem komunikacijama najvišeg ranga („koridorima“ i „pravcima“) putem pojedinih organizacija, kao što je spomenuti SEETO, postupci pojedinih zemalja regije „vuku“ proces u suprotnom smjeru.

Konkretno misli na neposredan povod za ukidanje međunarodnih putničkih vozova na relaciji Sarajevo – Ploče – Sarajevo, a to je, kako navodi, „izmjena načina tarifiranja korišćenja željezničke infrastrukture od strane željezničkih prevoznika za područje Hrvatske, na osnovu kojeg se dotadašnja cijena uvećala za nekoliko puta“.

„Direktan rezultat toga je bilo smanjenje broja međunarodnih putničkih vozova, za čak 46, a koje koincidira sa godinom zvaničnog ulaska Hrvatske u EU [...] Da apsurd bude veći, nakon ukidanja ove međunarodne linije, oba prevoznika (Željeznice Federacije BiH i HŽ) su nastavili da vrše unutrašnji saobraćaj putničkih vozova, ali na relacijama Sarajevo – Čapljina – Sarajevo i Ploče – Metković – Ploče“, konstatira.

DOBRA SARADNJA HŽ CARGA I ŽELJEZNICA FBIH

Analize Hrvatskih željeznica, kažu u HŽ Putničkom prevozu, pokazale su da godišnji trošak vožnje vozova na relaciji Metković – Ploče – Metković prelazi tri milijona kuna (393.000 evra), a godišnji trošak vožnje autobusa oko 360.000 kuna (47.000). Uz to, navode, na toj se relaciji prosječno u autobusu, kao i prije u vozu, radnim danom prevozi 14 putnika. I to su im bili ključni argumenti da se na spomenutoj dionici okrenu cestovnom, a ne željezničkom prevozu putnika.

„S obzirom na mali broj putnika i znatnu negativnu razliku između prihoda i troškova donesena je odluka o uvođenju autobusnog prevoza na relaciji Ploče – Metković – Ploče. Na toj relaciji radnim danom vozi sedam autobusnih linija“, objašnjavaju u HŽ Putničkom prevozu.

Kad je uspostavljanje međunarodnog saobraćaja na relaciji Sarajevo – Ploče u pitanju, odgovaraju kako ona zavisi o dogovoru željezničkih uprava i ekonomskoj isplativosti uvođenja vozova.

Istovremeno, dvije države usko sarađuju u teretnom saobraćaju i u HŽ Cargu kao glavnog partnera u prevozu označuju Željeznice Federacije BiH.

Najviše prevoze rasuti teret, proizvode od čelika i željeza te ostale vrste roba, kao što su šećer, cement, petrolkoks i dr.

„Valja istaknuti i kako je vidljiv porast prevoza na relaciji Ploče – Sarajevo. Tako je u 2013. godini ukupno prevezeno dva milijuna tona robe, dok je u prošloj godini realizirano 2,3 milijuna tona“, navode u HŽ Cargu.

Iz navedenog je potpuno jasno da će teretni vozovi do luke Ploče i iz nje i nadalje saobraćati, ali putnički u kojima će turisti, i ne samo oni, uživati u ljepotama donjeg toka Neretve vjerojatno još neko vrijeme neće povezati Čapljinu i Metković.