Sljedeća godina mora biti reformska ili gubimo ekonomsku utrku

Iako se dosta govori o ekonomskim reformama predviđenim programom Reformske agende ne možemo očekivati da ćemo efekte moći osjetiti veoma brzo. Ipak, one su potrebne kako bi čitava ekonomija krenula naprijed. 

Momir Tošić, direktor makroekonomskog sektora u Vanjskotrgovskoj komori BiH, smatra da je jedna od najbitnijih stvari da se provođenje mjera iz agende radi u međusobnoj koordinaciji institucija svih razina vlasti.  

Smatra također da je BiH potrebna financijska konsolidacija. "Da bi u konsolidaciju fiskane politike uopće ušli moramo prvo početi razmišljati o javnim financijama i reformi javne uprave zatim rekonstrukciji javnih poduzeća. Ako bi napravili ove dvije značajnije reforme onda bi mogli razmišljati i nekom stvaranju investicijskog prostora u BiH i podrške", smatra Tošić.

Sve velike reforme koje nam slijede ne možemo bez podrške MMF-a i Svjetske banke kaže, ali dodaje da oni imaju svoje uvjete. Već ranije su navedene institucije uvjetovale svoje financijsku pomoć donošenjem reformskih zakona.

''Zbog toga sljedeća godina mora biti reformska. Ako nju propustimo onda nećemo vrlo dugo moći ponovno izaći na put ka EU", kaže za Akta.ba Tošić.

Dodaje da je reforma javne uprava prioritet "jer da bi uopće mogli razmišljati o financijskim efektima moramo da reformiramo javnu upravu te krenuti u restruktuiranje javnih kompanija".

"To su neki prvi poslovi koji se moraju uraditi da bi mogli sa EK nastaviti  suradnju i dobiti podršku u onim oblastima gdje smo svjesni da sami ne možemo uraditi kao što je refomama fonda PIO i zdravstva. Bez toga ne možemo ući u ove reforme, ali i kada uđemo moramo biti svjesni da će one biti bolne", poručuje Tošić.

Politolog Adis Arapović kaže da mnoge od mjera iz Reformske agende mogu donijeti ekonomske koristi, samo je pitanje kome.

To mogu biti vlasnici krupnog kapitala, kojima se, kaže, može pogodovati u smislu zadržavanja postojećih ili umanjivanja poreskih stopa na dobit i kapital općenito, pod opravdanjem da se to radi radi poboljšanja poslovnog ambijenta i priliva investicija

Takva poreska politika koja najveći teret stavlja na rad i krajnjeg potrošača, smatra on, osiromašila je dvije trećine društva, a petinu gurnula ispod linije siromaštva.  Umjesto da se oporezuju upravo oni koji imaju najviše. 

"Mjere mogu donijeti korist političkom establišmentu povećanjem proračunskih prihoda kojima će oni moći kupovati izbore plaćanjem prekobrojne administracije i socijalnim davanjima armiji onih kojima treba dati radna mjesta, a ne socijalnu crkavicu.  Umjesto da se rast prihoda usmjeri na kapitalne investitcije u infrastrukturi, zdravstvu, školstvu. Na kraju, korist bi trebali i morali imati svi građani. Mora se desiti ekonomski razvoj, a ne puki statistički ekonomski rast", smatra on. 

Dodaje da Reformska agenda sadrži preko 130 mjera koje trebaju biti donesene i provedene na razini BiH i entiteta, među kojima on smatram ključnim one koje će ojačati neovisnost pravosuđa, vladavinu prava, borbu protiv korupcije i racionalizirati javnu potrošnju na plate i socijalna davanja.

"Sve ostale mjere (makroekonomske pimarno) čak i ako daju brze rezultate ne nude nikakvu garanciju da ćemo živjeti u pravednijem i uređenijem društvu, već samo da će MMF dati kredit da se začepi ogromna proračunska rupa, kako bi se nastavilo po starnom.To nisu reforme koje ovom društvu trebaju 20 godina'', kaže Arapović.

D.K.