Obrazovanjem odraslih popravilo bi se stanje ne tržištu rada

Nakon što je godinu dana bila bez posla Sarajka Amira Jusufović  je odlučila uzeti stvari u svoje ruke i svoj hobi pretvoriti u biznis. Kuhanje je, priča nam, oduvijek bila njena ljubav iako je do tada radila različite poslove- od računovodstva do rada u trgovini. 

Ipak, bila je svjesna da se mora dodatno educirati u ovom segmentu kako bi ozbiljno krenula u ovaj biznis.  Iz tog razloga se i prijavila na tečaj keteringa koji je organiziralo Udruženje Nahla iz Sarajeva kako bi nezaposlenim ženama pružili veće šanse na tržištu rada. 

''Ta edukacija mi je pomogla da, osim usavršavanja praktičnih vještina  u kuhanju, unaprijedim znanje iz oblasti poslovanja kao što je pisanje biznis plana i marketinga'', navodi ona.

(Amira Jusufović)

Iako joj se želja za pokretanjem ovog posla javila ranije tek je na edukaciji shvatila da će se usuditi krenuti u otvaranje radionice za izradu slanih i slatkih jela za sve prigode.

Jusufović je par mjeseci nakon završene edukacije osnovala svoju kompaniju i radi za različite klijente. Sretna je što je uspjela svoj hobi pretvoriti u biznis. 

Ipak, ona je jedan od rijetkih primjera koji su se uspjeli aktivirati na tržištu rada, budući da prema statističkim podacima u BiH postoji alarmantna stopa nezaposlenosti, a u tom segmentu nezaposlenost žena je preko 50 posto.

"Obrazovanje odraslih bi mogao biti način za smanjenje alarmantne nezaposlenosti u BiH. Povećanje zapošljavanja žena, ali i drugih teško zaposlivih kategorija, bi u budućnosti trebao biti jedna od glavnih ciljeva politika zapošljavanja. Stoga je izuzetno važno obrazovanje odraslih staviti u funkciju generalnih politika zapošljavanja'', složni su svi stručnjaci iz ove oblasti.

No, napredak u ovoj oblasti otežava nepostojanje zakonskog okvira koji regulira ovu oblast u svim dijelovima BiH. Podsjetimo, u Bosni i Hercegovini obrazovanje nije regulirano na državnoj razini nego na razini entiteta, odnosno u Federaciji na nivou županija/kantona dok je Federalno ministarstvo obrazovanja ima koordinacijsku ulogu.  

Tako dok je  RS ovaj Zakon usvojila još 2009., u Federaciji je od deset županija/kantona tek šest njih usvojilo zakonski okvir za obrazovanje odraslih što otežava dokvalifikaciju i prekvalifikaciju postojećeg kadra.

Prema informacijama koje smo dobili od Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, do sada je šest županija/kantona, u skladu sa svojim nadležnostima, donijelo zakone o obrazovanju odraslih i to:  Unsko-sanski, Zeničko-dobojski, Tuzlanski, Bosansko-podrinjski i Kanton Sarajevo te Županija zapadnohercegovačka. U preostalim županijama/kantonima ovaj Zakon je u nekoj od faza usvajanja.

NAKON DOOBUKE 40 POSTO SUDIONIKA NAŠLO BOLJI POSAO

Dalibor Popović, marketing & brand menadžer ''Socijalno-edukativnog centra' (SEC)  iz Banja Luke, ustanove koja se bavi obrazovanjem odraslih iz oblasti socijalnog osiguranja, smatra da je sektor obrazovanja odraslih nepravedno zapostavljen i to zbog nepoznavanja tržišta rada. 

"Obrazovanje odraslih može uveliko popraviti sliku zapošljivosti u BiH, koja je jedna od najgorih u Europi. Potrebno je djelovati u dva pravca. Jedan je prepoznavanje potreba tržišta te obrazovanje kadrova koji završavajući svoje formalno obrazovanje postaju samo netko u moru drugih sa istim kvalifikacijama koji nemaju šanse naći zaposlenje. Sa druge strane moraju se gledati i potrebe poslodavaca za određenim radnicima kojih skoro da uopće nema na tržištu kao što je naš primjer pružatelja podrške'', kaže za Akta.ba Popović.  Drugi pravac je, smatra, riješavanje zaposlivosti najugroženijih kategorija (socijalnih slučajeva, nezaposlenih žena, osoba sa invaliditetom, osoba sa preko 50 godina itd.).

Govoreći o obukama za koje kod njih vlada najveći interes kaže da je obuka za njegovatelje starih i nemoćnih osoba jedna od njihovih najtraženijih obuka, zbog konstantne potražnje za ovim zanimanjem u zemljama Zapadne Europe.

NAJVEĆI INTERES ZA OBUKE ZA NJEGOVATELJE

Iako, navodi mnogi od onih koji završavaju ovu obuku zapošljavaju se i u BiH, upravo zbog velikog odlaska ovih kadrova van države. Do sada je preko 400 polaznika kod njih završilo neku od formalnih obuka kojom se stiče pravo da se to zanimanje upisuje u radnu knjižicu te je oko 80% njih trenutno zaposleno.

''Po našim podacima oko 40% upisanih polaznika je imalo nekakvo zaposlenje i prije, ali su ovakvom doobukom pronašli bolje plaćeni posao i podigli svoje kompetencije. U sektoru formalnih obuka nema pravila oko toga koja zanimanje se najprije odlučuju na prekvalifikaciju'', kaže za Akta. ba Popović.

ZANIMANJA ZA BUDUĆNOST

Prema riječima stručnjakinje za obrazovanje Nine Branković pred BiH su ogromni izazovi kada je u pitanju obrazovanje, konkretno u kontekstu zahtjeva EU. Smatra da kod nas postoji manjak svijesti o potrebi da se konstantno obrazujemo tijekom života, što je inače politika Europske unije koju promovira kroz koncept "cjeloživotno obrazovanje".

''BiH se trudi da napravi promjene u ovom sektoru.  Zbog specifiičnog ustroja i različitih nadležnosti u oblasti obrazovanja razvoj ovog sektora je različiti u različitim dijelovima zemlje. U nekim kantonama tako postoje doneseni zakoni, dok u drugima još nisu doneseni'', navodi ona.

Govoreći o tome koja zanimanja su našaoj radnoj snazi trebala biti zanimljiva za prekvalifikaciju kaže da su to oni sektori koje imaju potencijal za rast i razvoj.

Ključni sektori koji imaju potencijal za razvoj u BiH i koji će tražiti novi kadar su drvni sektor i sva zanimanja koja su vezana za taj sektor (dizajneri  namještaja,  stolari i sl. ) tekstil i koža, poljoprivreda, metalna idustrija, te IT sektor.

''Zanimanja za te sektore su ona koja će se sve više tražiti u budućnosti.  Ovi sektori su bili perspektivni i prije rata. Novi sektor koji ima veliki potencijal razvoj je IT sektor.  Kod IT sektora pokazuje da su studenti izuzetno nezadovoljni  znanjima koje dobivaju na fakultetima,  jer su  znanja koja se traže na tržištu rada potpuno drugačija. Zbog toga postoji potreba za sve većom dobukom ovog kadra'', navodi ona.

(U BiH je trenutno najveća potražnja za edukacijama za njegovatelje)

Iz Federalnog ministarstva obrazovanja za Akta.ba kažu da nema nikakve sumnje da jedno društvo može prosperirati u modernom vremenu samo ako se opredijeli za cjeloživotno učenje. U tom kontekstu treba posmatrati i obrazovanje odraslih.

Obrazovanje odraslih odnosi se na veoma širok dijapazon sadržaja. Od općih pitanja, pitanja stručnog obrazovanja, pismenosti do obrazovanja cijele obitelji.

"Prema tome, obrazovanje odraslih nije vezano samo za radno mjesto, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, mada je to prioritet, nego i za mogućnost unapređenja svojih prava i uzimanje sudbine u vlastite ruke. Treba imati u vidu da se svako ulaganje u obrazovanje odraslih višestruko isplati. To najbolje znaju poslodavci, budući da danas gotovo svaka tehnologija zastarjeva u periodu od pet do sedam godina. Stoga je neophodno permanentno usavršavanje'', navode iz Federalnog ministarstva obrazovanja.

Smatraju da legislativa, bez koje se ne može urediti nijedna oblast društvenog života, pa tako ni oblast obrazovanja odraslih, nije zanemarljiva u međunarodnim relacijama, ali ni kod nas u BiH.

U Zapadnoj Evropi usvojeni su dokumenti koji u izvjesnom smislu reguliraju ovu materiju, kao što je Lisabonska strategija, Memorandum o cjeloživotnom učenju, Evropska strategija zapošljavanja, dok kod nas, na neki način, ovu problematiku, reguliraju: Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH 2008-2015, Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za razdoblje 2007.-2013. te Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju, kao i Okvirni zakon o srednjem stručnom obrazovanju i obuci koji utvrđuje način organiziranja obuke za odrasle u sklopu redovnih srednjih škola, a u okviru njihovih registriranih djelatnosti.

Međutim, smatraju da bez Okvirnog zakona o učenju i obrazovanju odraslih, teško da će se na sustavan i svrsishodan način regulirati ova problematiku.

Vijeće ministara BiH je također usvojilo dva značajna dokumenta koja daju orijentir u daljem razvoju obrazovanja odraslih kao što su "Principi i standardi u oblasti obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini“ i "Strateška platforma razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini za period 2014-2020. godine".

ANALIZA POKAZALA DA SE SREDNJOŠKOLCI OBRAZUJU DA BI ZAVRŠILI NA ZAVODIMA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je, u sklopu svojih aktivnosti, izradilo Analizu stanja u oblasti srednjeg obrazovanja sa prijedlogom mjera za usklađivanje obrazovanja sa potrebama gospodarstva.

Prikupljeni su podaci od županijskih  ministarstava obrazovanja, koji se odnose na politiku upisa učenika u srednje škole, kao i podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje.

"Kada se usporede ti podaci nije teško primijetiti da se srednjoškolci mahom obrazuje da bi, nažalost, završili na zavodima za zapošljavanje. To se ponajviše odnosi na maturante gimnazija, ekonomske tehničare,strojarske tehničare, medicinske sestre itd. Kada je riječ o zanimanjima III stupnja, najveći broj evidentiranih nezaposlenih srednjoškolaca je među prodavačima, automehaničarima, bravarima i konobarima", navode iz Ministarstva.

Ono što je alarmantno, smatraju, da je situacija u gotovo svim županijama/kantonima identična. Imajući u vidu poražavajuće podatke sa zavoda za zapošljavanje, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti je, u suradnji sa relevantnim subjektima, napravilo Operativni plan na provođenju mjera i preporuka za usklađivanje obrazovanja sa tržištem rada.

MINISTARSTVO ĆE POTICATI OTVARANJE CENTARA ZA OBUKU ODRASLIH

Među mjerama koje se odnose na obrazovanje odraslih navedeno je poticanje otvaranja centara za obrazovanje i obuku odraslih, a posebno ustanova koje će organizirati i realizirati kraće programe dokvalifikacije, prekvalifikacije, profesionalne obuke i drugih sličnih programa. Naravno, za to trebaju financijska sredstva i koordinirane aktivnosti obrazovnih vlasti, kazali su za Akta.ba iz ovog Ministarstva.

Piše: Danijela Kozina