Javna potrošnja svakog sekunda proguta 474 KM

U odnosu na prošlu godinu kada je brojač budžetske potrošnje za sve nivoe Bosne i Hercegovine otkucavao 444 KM po sekundu, ove godine će ta brojka iznositi 30 KM više, to jest 474 KM. Povećanju je donekle kumovala i činjenica da ove godine, za razliku od prethodnih, kada je ovaj brojač pokazivao samo potrošnju direktno iz budžeta institucija, sada pokazuje i vanbudžetsku potrošnju.

U to su uključeni finansiranje vanbudžetskih fondova i drugi prihodi i rashodi sadržani u dokumentu koji je ranije objavilo Ministarstvo finansija i trezora pod nazivom "Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH i okvirnim budžetima za period 2016 - 2018. godine".

"Za ovu godinu planirana potrošnja je 13,1 milijarda KM. Naravno, ta brojka vrlo lako na kraju može biti dosta veća, a to nam je pokazala i praksa iz svih prethodnih godina. Poražavajuće je da od toga na plate odlazi 3,5 milijardi, dakle oko trećine. Takođe, bilans nam govori da između prihoda i planiranog trošenja već imaju minus od 126 miliona KM", kazao je Bakir Jalovčić, PR menadžer Fondacija CPI, koja je objavila brojač javne potrošnje.

Najveći dio ovog novca odlazi na plate i troškove zaposlenih u javnom sektoru na svim nivoima vlasti u zemlji, čiji se broj, prema posljednjim podacima, kreće oko 150.000, i to ne računajući zaposlene u različitim fondacijama, agencijama i javnim preduzećima. Najviše radnika ima na nivou FBiH, oko 70.000.

Da stvar bude još gora, stare prakse su i dalje prisutne, budžeti se planiraju i usvajaju bez učešća javnosti. Podižu se novi krediti kojima se isplaćuju stari, a ugovori s MMF-om sklapaju se u posljednji trenutak. Najveći dio kredita troši se na krpljenje rupa u budžetima i tekuću potrošnju, a ne na investicije koje bi donijele novu vrijednost.

"Vlasti se namjeravaju i dodatno kreditno zadužiti do ukupnog iznosa od 14.953.500.000 KM. Svi ti krediti na kraju će pasti na teret građana, mi ćemo ih otplatiti i niko drugi, zato javnost mora da vrši veći pritisak na nadležne. Počnimo od lokalnog nivoa, svi treba da vidimo šta će političari sredstvima iz budžeta da urade za nas, a nakon toga, naravno, i više instance. Nažalost, upali smo u krug gdje se zadužujemo da bismo vratili već postojeće dugove", kaže Jalovčić i podsjeća na veliki problem zagađenja u Sarajevu te nedostatak sredstava namijenjenih za rješavanje tog dugogodišnjeg problema.

"Gdje su te pare otišle i gdje će otići ove koje su planirane za 2017, takve stvari se moraju kontrolisati", kaže Jalovčić. Ekonomisti kažu kako je budžetska potrošnja u BiH sigurno iznad realnih mogućnosti koje stanovnici i privreda mogu podnijeti.

"Sa jedne strane u vezi s ovim imamo poreske stope koje su među najnižima u Evropi, a sa druge tu su razni parafiskalni nameti iz kojih se javna potrošnja u stvari i finansira. Ipak, iako je potrošnja iznad mogućnosti, ukoliko bi država postala efikasnija u funkcionisanju i kreiranju investicionog ambijenta, situacija bi bila održiva", kazao je Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT.

Prema njegovim riječima, udio plata u javnoj potrošnji treba da bude smanjen, ali nikako linearno i bez analize učinka rada. "Ne možemo svima smanjiti plate jednako, ovdje imate ljude koji sklapaju milionske poslove i privlače inostrane investicije i ljude koji su debelo preplaćeni. Treba se vidjeti ko je koliko i kako radio", zaključuje Grabovac.