Kad država radi na svoju štetu: Akcizna politika na duhan stvorila crno tržište

Bez svega se može, osim bez poroka. Građani Bosne i Hercegovine ne odriču se cigareta. U 13 godina akcizne politike na duhan cijena kutije cigareta rasla je nekoliko puta, pa je, s obzirom na standard dostigla evropski nivo. Umjesto pada broja pušača, proporcionalno rastu cijena cigareta, raslo je crno tržište na kojem se mogu kupiti po upola manjoj cijeni.

U vrijeme inflacije cigarete su jedan od rijetkih artikala koji nije poskupio, ali cijene su im već tolike da se opravdano mogu smatrati luksuzom.

Građani su nezadovoljni:

"Za pušače nikad nisu previsoke. – Znači mora biti za to? – Ma mora biti, makar 20 KM bila cijena".

"Uvijek pušim iste cigarete, ma kolika bila cijena. – Koliko izdvajate za cigarete mjesečno? – Pa, jedna kutija 6,20".

"Pa ko puši on zna i boriće se dokle može ili će prestati. Nešto će riješiti". 

Ili će rješenje potražiti na crnom tržištu. Javna je tajna da su cigarete bez akciznih markica dostupne i na trafikama, ispod štandova.

Ovakve kutijice bez akcizne markice sa sadržajem koji je upian, jer nije prošao bilo kakvu kontrolu najčešće se i kupuju na ovakvim mjestima. I to zbog toga što su kutije u legalnoj prodaji prilično skupe zbog nameta države koja na kutiji od oko 5,50 KM sa fiksnom, proporcionalnom akcizom i PDV-om uzima sebi oko 4,70 KM.

Pa su zahvaljujući tome, akcize, umjesto smanjenju broja pušača, doprinijele vrtoglavom rastu crnog tržišta. U tolikoj mjeri da se iz godine u godinu bilježe milionski gubici naplate akciza. U 2019. gotovo milijardu maraka, iznos malo manji od trećine tadašnjeg budžeta Republike Srpske. To su podaci iz analitze Liberalnog foruma i Udruženja ekonomista SWOT. Glavni uzrok takvih brojeva – država, koja je u slučaju akcizne politike na duvan radila na sopstvenu štetu.

"Nadmašila se čak i Evropska unija u vezi navedenog. U relativnom smislu, ako posmatramo životni standard Bosne i Hercegovine i cijene cigareta, možemo zaključiti zaista da one prevazilaze dati racio, prevazilaze i racija u nekim zemljama Evropske unije npr", kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar. 

A sa akcizama se 2009. i počelo zbog usklađivanja sa evropskim standardom. U prvim godinama akcizne politike to je značilo i priliv značajnih sredstava u budžet, ali već od 2016. godine i stagnaciju, a onda i pad legalnog tržišta duvana. 13 godina poslije Bosna i Hercegovina prva je po crnom tržištu duvana u Evropi i to je crveni alarm zbog kojeg mnogi predlažu ukidanje akciza.

"Uz jači inspekcijski nadzor i uz jače kampanje onda je moguće vratiti značajan dio ilegalnog tržišta u legalne tokove , pojačati naplatu poreskih prihoda, ali tu se ne zadržati, nego kroz izmjene zakona i namjenski vratiti barem dio tih prikupljenih sredstava u zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini", kazao je Faruk Hadić, ekonomski analitičar. 

Ali, do takve mjere teško da će doći. Kako bi se postigao kakav-takav efekat rast akciza je zaustavljen u prethodne tri godine. Čak i takva mjera, uz pojačane kontrole tržišta, dala je rezultate, kažu u Upravi za indirektno oporezivanje iz koje ovih dana građane pozivaju da prijave one koji rade u sivoj zoni.

"Ono što još posebno ohrabruje je činjenica da i u ovoj 2022. godini za oko 30% imamo rast broja izdatih akciznih markica u odnosu na prošlu 2021. godinu", rekao je Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Da je priča o akciznoj politici bh zapravo, u velikoj mjeri, apsurd pokazuje primjer Hrvatske. Iako već 13 godina Bosna i Hercegovina, koja nema ni status kandidata, aktivno sprovodi akciznu politiku na duvanske proizvode pravdajući to usklađivanjem sa zakonodavstvom Evropske unije. Hrvatska je npr. taj zadatak dobila tek po pristupanju u Uniju, uz trogodišnji rok za njegovo sprovođenje.