Novi Zakon o dobiti: Veća kontrola transakcija među povezanim licima

Novi Zakon o porezu na dobit, koji je na snazi od 1.1.2016. godine,  posebnu pažnju posvećuje povezanim licima. Urađen je i poseban podzakonski akt, Pravilnik o transfernim cijenama, koji dodatno regulira ovu oblast. 

Tako će se sve transakcije između povezanih lica iznad 500.000 KM na godišnjoj razini morati prijaviti Poreznoj upravi sa podnošenjem Godišnje prijave poreza na dobit.

Također, povezana pravna lica moraju imati svoj, interni, Pravilnik o transfernim cijenama u kome će pojasniti koju metodu za utvrđivanje efekata transakcija sa povezanim licima primjenjuju.

''Efekti svake transakcije između povezanih lica koja dovodi do precijenjenih rashoda ili podcijenjenih prihoda su predmet oporezivanja sa 10% poreza na dobit. Ova odredba je postojala i u starom Zakonu o porezu na dobit, međutim, nije bila razrađena pravilnikom, a ni zaposlenici Poreznih uprava nisu bili dovoljno educirani za kontrolu u ovom segmentu'', objašnjava za Akta.ba Sanela Agačević, ovlašteni revizor iz kompanije "Chronos" iz Zenice.

Agačević dodaje da je sada situacija znatno drugačija i pravna lica koja posluju sa povezanim licima moraju obratiti posebnu pažnju na cijene u transakcijama.

''Najjednostavnije rečeno, cijene moraju biti iste kao da se transakcija vrši sa bilo kojim drugim pravnim licem sa kojim nije povezano'', navodi ona.

Povezano lice je, prema pojašnjenju u Zakonu, svako lice, pravno ili fizičko, sa udjelom 25% i više u kapitalu drugog ili drugih pravnih lica, zatim bračni i izvanbračni drug, potomci, usvojenici i potomci usvojenika, roditelji, usvojitelji, braća i sestre i njihovi potomci.

Pored transakcija koje se vrše između povezanih lica, treba obratiti pozornost i na tzv. jednosmjerne transakcije. Na primjer, stipendiranje povezanog lica (npr. djece, braće i sl.) je u cijelosti oporezivo, kao i sponzorstvo.

''Teško je generalno reći na šta obratiti pozornosti, ali ako trebam izdvajati, rekla bi da su to upravo transakcije sa povezanim licima, zatim otpis potraživanja, rezerviranja za date garancije, kamate na zajmove primljene od povezanih lica, jer za sve navedene rashode ili postoji ograničenje u visini  ili više uvjeta koje je potrebno zadovoljiti, za razliku od starog Zakona o porezu na dobit. Zakon je izuzetno kompleksan, i za njegovu punu primjenu nužno je poznavati Međunarodne računovodstvene standarde'', navodi ona.

"Novim Zakonom planirano je da se na isplate iz dobiti plaća porez na dohodak po stopi od 12%. Do sada su te isplate bile neoporezive u FBiH", kaže Agačević.

Ulaganje u smislu reinvestiranja iz dobiti je regulirano također ovim Zakonom.''Ukoliko se izvrši reinvestiranje iz dobiti u imovinu za obavljanje proizvodne djelatnosti, ukoliko se zaposle novi radnici, smanjuje se obveza za porez na dobit. To su novi poticaji. Međutim, ako se koriste poticaji, Zakon ne dozvoljava isplatu iz dobiti'', objašnjava nam Agačević.

Ali navodi da ako se želi izvršiti isplata iz dobiti (pod pretpostavkom da se ne koriste olakšice), pravno lice mora imati dokaz da je izmirio sve obveze po osnovu poreza i ne smije dugovati zaposlenicima plaće.

Dobit se ne može isplaćivati u gotovom novcu, još od rujna/septembra 2015. godine, kada je stupila na snagu Uredba o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem. Dobit se može samo prenijeti na tekući račun vlasnika kapitala, nakon donešene odluke o raspodjeli. Kazni nema ukoliko se dobit ne podigne ili se ne reinvestira.

''Sudbina' dobiti je u rukama vlasnika kapitala i oni određuju da li će je rasporediti za isplatu, da li će reinvestirati ili pak ništa od navedenog. Po pitanju isplate iz dobiti izmjena nema dok ne stupi na snagu novi Zakon o porezu na dohodak kojim se planira isplata iz dobiti oporezivati sa 12% poreza na dohodak'', navodi ona.

D.K.