BiH–država s najmanje preduzeća po glavi stanovnika

Dok u razvijenim zemljama svijeta mala i srednja preduzeća čine oko 90% ukupne ekonomske aktivnosti zemlje i proizvode od jedne trećine bruto domaćeg proizvoda ili do 50% bruto domaćeg proizvoda, u Bosni i Hercegovini nije takav slučaj.

Mala i srednja preduzeća u BiH nisu dovoljno podržana kako bi se veći broj njih osnažio i počeo upošljavati veći broj ljudi. Privrednici iz malih i srednjih preduzeća često osjećaju da su prvi na meti kada je riječ o većim nametima, restrikcijama u poslovanju itd. Ulaganje u preduzetništvo je podržavanje novih firmi, ali i podrška postojećim firmama u proširenju biznisa. Mladi ljudi danas se boje pokrenuti vlastite biznise. Kako da nabave potrebna sredstva za osnivanje firme? Kako da održavaju vlastiti biznis do momenta kada biznis počne vraćati novac? Kome da se obrate kada imaju proceduralnu ili poslovnu dilemu? Kako će vratiti bankarske kredite ukoliko njihov biznis propadne?

BiH se nalazi tek na 99. mjestu od 138 zemalja po globalnom indeksu preduzetništva za 2017. g. Instituta za globalni razvoj i preduzetništvo. BiH ima jedan od najmanjih udjela u broju malih i srednjih preduzeća po glavi stanovnika, po podacima iz Analize opterećenja privrede u BiH.

Šta je potrebno činiti?

Potrebno je raditi na osnaživanju mladih i ostalih kategorija društva za pokretanje biznisa dajući im finansijsku, ali i savjetodavnu podršku u prvim godinama poslovanja. Mladim ljudima treba i informacija o grantovima za mlade preduzetnike, edukacija, subvencije za najam prostora, subvencije za namete i sve ovo u većem obimu nego što to imamo danas. 

Rezultati ankete koju je Institut proveo među mladim preduzetnicima u BiH, pokazuju da institucije u BiH nisu susretljive prema tek osnovanim firmama. "Mladi privrednici smatraju da bi država trebala biti prva koja će pomoći pri razvoju novoosnovanih firmi, jer osnivanjem novih firmi stvaraju se nova radna mjesta", navode iz KULT-a. 

Dodaju da preduzetnicima treba olakšati i osnivanje firme kroz tzv. "one stop shop", odnosno rješavanje svih procedura za osnivanje biznisa na jednom mjestu. Mladi preduzetnici poručuju da put preduzetništva nije lagan, ali srećom danas ima akceleratora koji će olakšati taj put u preduzetništu, a dobri rezultati vrijede rizika i truda. Također, oblast samozapošljavanja je otpornija na ekonomske krize od ostalih grana privrede.

Institut za razvoj mladih KULT izradio je Analizu budžetskih poticaja privredi za 2015. "Za oblast razvoja poduzetništva i obrta na svim nivoima vlasti u BiH izdvojilo se 10% poticajnih sredstava, čineći ovu oblast četvrtom po redu po izdvojenim sredstvima, a odmah iza poljoprivrede, industrije i usluga", navode iz KULT-a.

Najzastupljenija podoblast u poticajima za preduzetništvo je pod kategorijom drugo gdje se izdvaja 35% sredstava za poticaje preduzetništvu i obrtu, što uključuje: subvencioniranje troškova zapošljavanja novih radnika, podrška zanatskim centrima i agencijama za razvoj, sufinansiranje malih i srednjih preduzeća, razvoj i očuvanje tradicionalnih zanata i obrta, izrada strategija razvoja itd.

Nakon ove kategorije, slijede krediti za preduzetničke aktivnosti s 26%, te početna sredstva za osnivanje preduzeća s 9%. Sredstava za informiranje, edukaciju o preduzetništvu, te subvencije za najam prostora bilo je manje od 1% u učešću u ukupno izdvojenim sredstvima za preduzetništvo i obrt u 2015.  Po stavovima bh. privrednika najperspektivnija podgrana preduzetništva su razvojne ustanove koje uključuju preduzetničke zone i poslovne inkubatore, za koju se izdvojilo 12% sredstava ove oblasti u 2015.