Stav poslodavaca: Kako do većih plaća za radnike u BiH

Kretanja na tržištu rada u BiH odraz su sveukupnih društvenih događaja, a jedan od trendova kojima svjedočimo je pojava da uprkos stopi nezaposlenosti većoj od 20 posto pojedine fabrike ne mogu pronaći dovoljan broj radnika ili im za tako nešto treba dugo vremena.

Svoje stavove o ovom problemu iznijeli su predstavnici sindikata, analitičari te pojedini zvaničnici. Zajedničko svim ovim stranama bilo je da se priznaje problem nedostatka radne snage, nedovoljno visokih plaća te velikih poreza i doprinosa na plaće koje kompanije moraju plaćati. Situaciju pogoršava i odliv radne snage iz BiH u zemlje Evropske unije.

Komentar o ovom pitanju smo zatražili i od Udruženja poslodavaca FBiH kao krovne institucije privatnih kompanija u FBiH.

Veliki porezi

Član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH Eldin Hadžiselimović, koji je i generalni direktor ASA Holdinga, ističe da problem nedostatka radne snage nije toliko izražen u kompaniji koju on vodi izuzevši dio IT kadrova. Kao primjer navodi još jedno zanimanje.

"Ono što ja mogu konstatovati indirektno kao problem je u dijelu našeg posla koji se bavi špedicijom. Postoje određeni izazovi u pronalasku vozača. Samim tim cijena tih kadrova ide naviše ako želite da ih zadržite, i automatski negdje u lancu cijena tih usluga ide prema gore", pojašnjava Hadžiselimović.

Ističe i da što se tiče sestrinske firme Prevent "koja ima odgovarajućih problema u pronalasku kadrova, stvari se rješavaju kroz obuke, prekvalifikaciju i dodatnu edukaciju radne snage. To se radi fokusirano i kroz saradnju sa lokalnom zajednicom. To je sigurno jedan od načina kako se ove stvari mogu rješavati".

Što se tiče generalnog problema nedostatka radne snage u privredi BiH, navodi da "problem možda nije ovdje jasno lociran".

"Trebamo pogledati širu sliku, a to je visoko porezno opterećenje na rad. Ako se tu nađe odgovarajuće rješenje, na taj način povećavate potencijal produktivnosti, potencijal zaposlenja novih ljudi, a jednim dijelom kroz snižavanje opterećenja na rad otvara vam se mogućnost povećanja plaća postojećim zaposlenicima. Po meni to je nešto na čemu bi trenutno država trebala raditi kroz unapređenje zakonskog okvira", pojašnjava Hadžiselimović.

Dodaje da se "treba vratiti deset koraka unazad i viditi šta je osnovni problem, a to je visoko opterećenje na rad".

"Nisam političar, ali sigurno postoji i niz drugih modaliteta kako se ova situacija može rješavati i preokrenuti. Naprimjer, imamo ogroman potencijal dijaspore. To je dodatni korak koji možemo učiniti i osmisliti plan i strategiju kako da ljude koji su uspješni vani privučemo u BiH. I time automatski dobijate odgovor i na pitanje kako povećati zaposlenost, poboljšati uvjete rada i slično", kazao je Hadžiselimović.

Stava je da odliv radnika iz BiH utječe na potencijal razvoja države, ali i na konkurentnosti same zemlje.

"Ta pojava dugoročno utječe na poslovanje u BiH. Vidite, vi ćete nekome dići plaću, napravit ćete kompenzacije, ali dugoorčno ako se taj trend, nastavi mi jesmo u puno većem problemu. Svaki odliv bilo koga iz BiH je direktno utjecaj na buduću potrošnju. Mi prodajemo usluge ovdje i nije svejedno da li to prodajemo na tržištu od 4 ili 3 miliona stanovnika. To je nešto na što trebamo obratiti pažnju. Suština je u tome da treba otići deset koraka unazad i riješiti osnovni problem, a to je visoko opterećenje na rad", zaključuje Hadžiselimović.

Depresivna vizija

Pored njega, i mnogi drugih privrednici dali su svoj osvrt na nedostatak radne snage na tržištu rada u BiH. Depresivnu perspektivu ima i Edin Dacić, predsjednik Upravnog odbora kompanije Standard iz Prnjavora, koji je u decembru prošle godine u organizaciji Unije udruženja poslodavaca RS-a u Banjoj Luci kazao da "imamo program razvoja, ali je pitanje da li ćemo moći da nađemo dovoljno radnika u budućnosti. Ne govorimo o kvalifikovanoj radnoj snazi, jer nemamo nadu da ćemo je naći".

Smatra kako povećanje plaća neće puno tome doprinijeti, jer ne postoji optimizam kod stanovništva, dok se sa druge strane u Evropi otvara milion radnih mjesta.

"Ljudi jednostavno nemaju nade i ne vide perspektivu. Možemo da radimo na tome da dižemo plaću, ali na ovo drugo mi nemamo utjecaj", kazao je on na skupu "Budućnost biznisa".

Dejan Mijić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS-a, kaže da je za povećanje plaća neophodna i podrška vlasti.

"Naš stav je da se mora raditi zajedno sa državom na poboljšanju uvjeta rada i povećanju plaća. Jedan od uvjeta za povećanje plaća je rasterećenje privrede kroz razna parafiskalna davanja, odnosno poreze i doprinose koji su veoma visoki za naše područje", kazao je Mijić.