Pretvaranje otpada u zlato

I dok se većina mesa i proizvoda od krava, svinja i peradi koristi, postoji jedan nusprodukt koji postaje problematičan. Životinjski otpad, naročito đubre, postaje otpad. Iako se, u malim količinama, koristi kao đubrivo, povećan broj stoke i peradi znači da se takvo đubrivo gomila, i predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik i to ne samo za neposrednu okolinu.

U Bosni i Hercegovini, životinjskim otpadom se često rukuje nepravilno, što može uzrokovati zagađenost vode, kao i postati izvor raznih bolesti. Korištenje životinjskog otpada u biogasnim elektranama za proizvodnju energije može biti rješenje ovog problema, ali i izvor dodatnih prihoda za poljoprivrednike.

Trenutno, u BiH postoji samo jedna elektrana na biogas, u Republici Srpskoj, dok ih u Srbiji ima 10, a u Hrvatskoj 32.

S ciljem rješavanja ovog problema, iz ugla investitora i poljoprivrednika, USAID projekt Investiranje u sektor energije (USAID EIA), USAID/Sweden FARMA II projekat i GIZ Promocija obnovljivih izvora energije (GIZ ProRE) u Bosni i Hercegovini su organizirali radionicu pod nazivom “Biogasne elektrane – investiciona prilika za sektor poljoprivrede”, održanoj početkom marta u Tesliću.

"Naši kooperanti već imaju problem s ovim otpadom. Trenutno ga koristimo kao đubrivo na okolnim farmama", izjavio je Sejfudin Hodžić, direktor farme Izvor blaga iz Zvornika, dodavši "mi smo zainteresirani za nalaženje rješenja ovog problema, ali moramo imati investitora za ovo, ali i podršku od strane vlasti."

Fokus radionice je bilo predstavljanje investicionih prilika za biogasna postrojenja u poljoprivrednom sektoru u BiH, i prezentacija iskustava drugih zemalja.

Usprkos činjenici da životinjski otpad ima potencijal za dodatnim povećanjem prihoda i poljoprivrednika i investitora, situacija u BiH je komplicirana. Postoji nesklad između pravnih rješenja u ovom sektoru između entiteta. Dok su kvote za ovaj vid energije u RSu podijeljene do 2020. godine, u Federaciji BiH te kvote nisu ni određene.

Prvi koraci su jasni: mora se sprovesti istraživanje koje će odrediti stvarni broj zainteresiranih poljoprivrednika, kao i energetski kapacitet biogasnih postrojenja. Ukoliko žele da se i njihov glas primjeti, poljoprivrednici se moraju ujediniti, bez obzira da li uzgajaju krave, svinje ili perad. Potreban je otpad od 1,000 krava za biogasno postrojenje jačine 1,000 kW. Trenutni prioritet je uvođenje kvota u FBiH, jer prema prvim procjenama, postoji interes za postrojenja jačine do 1 MW. Vlasti moraju uvesti kvote za biogas u FBiH, i povećati postojeće kvote u RS, ali i povećati podsticaje, kako bi investicije u ovaj sektor učinile atraktivnijim. Finansijske institucije moraju omogućiti ne samo postojanje finansiranja ovih investicija, nego i da je takvo investiranje troškovno prihvatljivo. Kombinirani napori i pokazivanje namjere će biti jasni pokazatelji investitorima da mogu naći pouzdane partnere, i sirovine za svoje investicije.