Razmišljati strateški kako bismo zadržali turiste

"Turizam nam se još uvijek događa, ljudi dolaze, ali nam je potreban strateški pristup za privlačenje turista i iskorištavanje potencijala. EU fondovi i integracije su jedan segment napretka i mogli bi se iskoristiti na izgradnji proširenja kapaciteta, te od Hercegovine napraviti turistički brend, jer sve dobre stvari koje su se desile u BiH su dolazile upravo iz međunarodnih fondova", istakao je Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke tokom konferencije koja se održala na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru na temu: Razvoj destinacijskog turizma uspostavom niskotarifnih avio-letova u organizaciji Agencije Apriori i Vlada HNK, te turističke agencije Fortuna tours kao koordinatora konferencije.

Kada je u pitanju pristup EU fondovima, Jurilj ističe da su nedovoljno iskorišteni, te da su za BiH veoma korisni programi prekogranične transnacionalne saradnje zbog umrežavanja na drugim mrežama.

Infrastrukturni projekti

"Za nas projekat još uvijek znači izgradnja ceste, rekonstrukcija kanalizacione mreže te drugi, umjesto da se radi nešto od suštinskog značaja za cijelu BiH", dodao je Jurilj.

Marwan Ragheb, generalni menadžer Mostar Marriott Hotela smatra da je postavljanje ciljeva prvi korak ka pretvaranju nevidljivog u vidljivo, što se može vidjeti na primjeru Dubaija, kao mjesta koje je bilo pustinja, a sada je izgrađeno s ciljem privlačenja turista.

"U Mostaru imamo prirodno okruženje, vodu, prirodu i pogodne uslove za razvoj turizma i poboljšanje infrastrukture na čemu treba dosta raditi. Treba, prije svega raditi na izgradnji hotela i pametno ulagati, kako bi se na kraju taj trud isplatio", kazao je Ragheb.

Smatra da je potrebno ulagati u cjelokupne infrastrukturne i turističke potencijale, te češće organizovati konferencije, kongrese, te razne vrste događaja čime će se proširiti ponuda Mostara te privući alternativne i nove turiste i povećati broj ostanaka u gradu. Rekao je da unapređenjem cargo i avio saobraćaja uveliko se doprinosi razvoju turizma i zadržavanjem turista u gradu.

"Treba pokazati turistima da je ovo dobra destinacija, a kada privučemo turiste, time unapređujemo i samo tržište i poslovanje. Ovdje postoji prilika za izgradnjom održivog sistema za privlačenje turista, te se treba truditi to ne uništiti, jer Mostar može ponuditi puno više od zadržavanja samo u prolazu i razgledanju grada", pojasnio je Ragheb.

Savjetuje da samo otvorenom komunikacijom javnog i privatnog sektora će se sigurno doprinijeti razvoju turizma.

Zadržati turiste

Jurilj smatra da moramo strateški razmišljati, jer nam se može desiti da turisti odu.

"BiH i Hercegovina se u zadnje vrijeme nalazi u mnogim svjetskim časopisima, a sve to zahvaljujući strategiji marketinga. Opet, Hercegovina kao brend nije online prisutna, tako da je potrebno raditi i na unapređenju i razvoju lokalnih brendova da bismo bili poznati kao cjelina. Na taj način možemo obogatiti i oživjeti turističku ponudu", poručio je Jurilj.

Ens Avdić, direktor Sarajevo Navigatora, kaže da po pitanju ekonomije dijeljenja destinacija još uvijek nije poznat koncept poslovanja na lokalnom tržištu, te da lokalni ponuđači dobara ili usluga koriste mali broj paltformi zasnovanih na modelu ekonomije dijeljenja, kao što su platforme airbnb.com, homeaway.com, booking.com, blabla.car, te druge.

"Veliki broj značajnih platformi ne dopušta još uvijek ponudu iz BiH, a problem je i sa nedovoljno jasnim zakonskim okvirom, kao što su primjeri platforme za iznajmljivanje smještaja", kazao je Avdić.

Avdić smatra da će se uz pomoć uvođenja niskotarifnih kompanija povećati i broj putnika, te da  će se tokom sezone povećati broj operacija niskotarifnih avio-kompanija.

Planirati putovanje

"U BiH je najpoznatiji Wizz-air, gdje cirkuliše veliki broj putnika sa Aerodroma Tuzla koji dolaze u Sarajevo. Uz pomoć niskotarifnih avio-kompanija, evidentno je povećanje broja turista koji posjećuju destinaciju Sarajevo, te povećanje putnika na Aerodromu Sarajevo i Tuzla, te povećanje broja subjekata koji koriste platforme zasnovane na ekonomiji dijeljenja", kazao je Avdić.

Niskotarifne avio-kompanije (LCC) nude niže cijene i manji komfor, posebno se plaćaju dodatne usluge, kao što su prtljag, obrok, rezervacija, sjedišta, check in i drugo. Pojedinačna je karta za svaki let, ali to je sve ono što privlači turiste.

Kada je u pitanju Wizz-air, istakao je da najavljuju nove low-cost letove, te da će uvesti nove destinacije.

"Najveći broj putnika dolazi u šestom, sedmom i osmom mjesecu, a zabilježen je porast dolaska gostiju iz Arapskih zemalja koje možemo očekivati nakon Ramazana", dodao je Avdić.

Filip Gečević, Booking.com ured iz Zagreba ističe da je iskustvo putovanje, te da to iskustvo počinje dobrim planiranjem.

"Jedan od primjera dobrog planiranja je odlazak na web stranicu Booking.com gdje imate priliku informisati se o destinacijama, smještaju, te isti rezervisati, kao i razmijeniti mišljenja. Vjerujem da svi smještajni objekti trebaju biti otkriveni", kazao je Gečević.

Mišljenja je da je svima vrijeme novac, te da se trude gostima u što kraćem roku pružiti potrebne informacije, odgovoriti na upite i tako biti poznati na tržištu. Pri tome Booking.com ima i booking assistenta koji brzo odgovara na najčešće postavljena pitanja gostiju, pa su tako odgovori brži i time se štedi vrijeme.

M.R.R.