Bh. kompanije se sve više okreću efikasnom korištenju prirodnih resursa

U okviru konferencije "Poslovna zajednica i ciljevi održivog razvoja u Bosni i Hercegovini" koja je organizovana u okviru projekta Podrška pripreme za implementaciju ciljeva održivog razvoja i angažiranje privatnog sektora koji finansira Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini, a implementira tim Ujedinjenih nacija u BiH, održan je panel pod nazivom "Sa manje postići više – efikasno korištenje i održivo upravljanje prirodnim resursima", na kojem su predstavnici domaćih bh. kompanija došli do zaključka da je ulaganje u prirodne resurse ulaganje u budućnost i razvoj cjelokupnog društva.

Saša Bešlić, direktor održivih finansija Nordea banka, kao uvodničar, kazao je da ciljevi održivog razvoja sigurno nisu utopija, jer kada se gleda cjelokupan snop sistema u kojem se nalazimo, jasno je da se traže strukturalna rješenja problema, što kompanije sigurno već sprovode. Iz dana u dan su kompanije sve više svjesne da su resursi bitni za dalji razvoj.

Stočarstvo i mljekarska industrija u cjelini imaju značajan uticaj na okoliš. Kompanija Milkos je u posljednjih 15 godina modernizacijom dostigla visoki tehnološki kriterij u vođenju mljekare.

"U jednom periodu našeg rada shvatili smo da moramo pratiti trendove i u tom smjeru se razvijati, jer samo tako imat ćemo kvalitetan proizvod i uspješan brend. Prateći direktive zemalja EU sami smo počeli više raditi na zaštiti živote sredine. U ovom segmentu smo jako brzo napravili velike pomake s obzirom da smo radili sa Veterinarskim i Poljoprivrednim fakultetom i zajedno sa njima educirali studente koji su počeli da rade u Milkosu. Zahvaljujući tome danas imamo uređen sistem, koji je nažalost, usklađen sa direktivama jedne druge Evropske zemlje", kazao je Adin Fakić, direktor kompanije.

NEOPHODNA KONKURENTNOST

Fakić je kazao kako privrednici, ali i društvo, moraju biti više svjesni da se BiH nalazi na tržištu koje je malo.

"Mi jesmo malo tržište, ali regionalno posmatrano vrlo često nismo u mogućnosti biti konkurentni susjednim zemljama pa ni EU. Iz tog razloga smo se mi kao kompanija odlučili na investiranje u obnovljive izvore energije, a tu su prije svega štednja i povećanje konkurentnosti ono što nam omogućuje dalji razvoj", kazao je Fakić.

Prevent grupacija također je jedna od kompanija koje svoje poslovanje usmjerava na poštivanje i zaštitu životne sredine.

Selma Mašnić, menadžerica za investicije i upravljanje okolišem kompanije Prevent, kazala je da održivo upravljanje prirodnim resursima osnova svakog održavaog rasta i konkurentnosti kompanije pa tako i njihove.

"Prevent kroz svoje procese efikasno koristi prirodne resurse i dodajemo dodatne vrijednosti našim proizvodima i kokurentnosti. Kroz ovaj proces bitna je i standardizacija, jedan od njih je i održivo upravljanje šumama kroz naš drvni sektor, a tu je svakako i pronalazak dodatne vrijednost u samom otpadu ili ostacima. Pojedini naši procesi su baš kroz ovakvu dodatnu vrijednost i njihov razvoj postali neki novi proizvodni segmenti", kazala je Mašnić.

Prevent od 2014. godine razvija strategiju potpune likvidacije otpada. Riječ je o strategiji koja za cilj ima stvaranje novih vrijednosti.

"U saradnji sa drugim industrijama mi smo uspjeli da svoj otpad pretvorimo u alternativno gorivo za cementnu industriju. Kroz ovaj proces je uključen tekstilni i organski otpad koji sada ne ide na deponije nego služi svrsi", govori Mašnić.

PODRŠKA DOMAĆEM PROIZVODU

Salih Teskeredžić, osnivač i produkt dizajner brenda Gazzda, rekao je da drvna industrija ne treba da se bazira na sirovinu. Potrebno je razvijati se kroz razne disicpline, a ne kroz sirovine.

"Potrebno je drugačije razvijati svijest, jer namještaj iz BiH je jedan od najskupljih, ali je on produkt vještine a ne sirovine. Naši brendovi su poznati po cijeloj Evropi i kada odete u neki salon okrenut će se za nekim dobrim komadom namještaja, a koji je pritom napravljen u BiH. Ono što je apsurd jeste da ambasade koji su svojevrsni predstavnici naše zemlje, za opremanje svojih rezidencija koriste namještaj stranih proizvođača. To je onaj dio svijesti koji trebamo razvijati. Taj namještaj je jedna tačka uspješnog održivog razvoja i ona se treba podržati", kazao je Teskeredžić.

Drvna industrija u našoj zemlji je svakako pokazala kako se može napraviti markica održivog ekonomskog razvoja.

Saša Trivić, pomoćnik direktora Krajina Klasa kazao je kako je njihova kompanija u sprovedbi upravljanjem otpada prvenstveno bila fokusirana na uštedu novca, koja ih je na kraju natjerala da štede mnogo više nego što su planirali.

Sada ova kompanija prikuplja mnogo više otpada nego što ga proizvodi. I sva otpadna energija koja nastaje u njihovom proizvodnom procesu usmjerava se na grijanje proizvodnih pogona.

"Kompanije koje se ne budu bavile održivim razvojem u budućnosti će sigurno imati veliki problem. Mi kao privrednici se moramo više baviti održivim razvojem, biti spremni za ono što nas čeka jer je to jedini način da postanemo i ostanemo ekonomski konkurentniji na Evropskom tržištu", rekao je Trvić.

I.M.