Poslovi budućnosti iziskuju više ulaganja u ljude

Hitno su potrebna veća ulaganja u zdravlje i obrazovanje ljudi na brzo mijenjajućem tržištu rada koje sve više oblikuje tehnologija navodi se u Izvještaju o svjetskom razvoju za 2019.: Promjenjiva priroda rada.   

“Ne samo da se mijenja priroda rada – već se ona brzo mijenja”, izjavio je predsjednik Grupacije Svjetske banke, Jim Yong Kim. 

“Mi ne znamo za koje poslove će se natjecati djeca koja su danas u osnovnoj školi, zato što mnogi od tih poslova još uvijek ne postoje. Veliki izazov je dati im vještine koje će im trebati bez obzira na to kako izgledaju budući poslovi – vještine kao što su rješavanje problema i kritičko razmišljanje, kao i međuljudske vještine kao što su empatija i saradnja. Nadamo se da ćemo mjerenjem zemalja prema tome koliko dobro ulažu u svoje ljude pomoći vladama da poduzmu aktivne korake kako bi pripremile svoje ljude za natjecanje u ekonomiji budućnosti", kazao je Yong Kim.

Broj robota koji su u upotrebi u svijetu brzo raste, navodi se u Izvještaju, što budi strahove od nestajanja radnih mjesta. Ali tehnologija otvara put za otvaranje novih radnih mjesta, povećanje produktivnosti i pružanje djelotvornih javnih usluga. Neosnovani su strahovi koji okružuju inovativnost, koja je već transformirala životne standarde.

Digitalna tehnologija potiče brze inovacije i rast, rušeći stare obrasce proizvodnje i brišući granice firmi. Novi poslovni modeli, kao što su digitalne platforme, razvijaju se vrtoglavom brzinom od lokalnih novoosnovanih preduzeća do globalnih giganata – često sa malo materijalne imovine ili nekolicinom zaposlenika.

Nove platforme za trgovinu povezuju ljude brže nego ikad prije. Ta “vaga bez mase” pruža ekonomske mogućnosti milionima ljudi, bez obzira na to gdje oni žive.

Nova tržišta i radna mjesta potiču potražnju za zaposlenicima sa vještinama timskog rada, komunikacije i rješavanja problema. Tehnološka promjena eliminira repetitivne poslove “koje je moguće kodificirati”, ali ih zamjenjuje novim vrstama zaposlenja: procjenjuje se da će samo u Evropi biti 23 miliona novih radnih mjesta u ovom vijeku.

Tehnologija mijenja ne samo način na koji ljudi rade, nego i uslove pod kojim oni rade, otvarajući više netradicionalnih radnih mjesta i kratkoročnih “gaža.” To čini određeni rad pristupačnijim i fleksibilnijim, ali izaziva zabrinutost u pogledu nestabilnosti prihoda i nedostatka socijalne zaštite.

Četiri od pet osoba u zemljama u razvoju nikada nisu znale šta znači živjeti sa socijalnom zaštitom. Sa dvije milijarde ljudi koji rade u neformalnom sektoru, nezaštićenih stabilnim plaćenim radnim odnosom, socijalnom zaštitom ili prednostima obrazovanja – novi obrasci rada doprinose dilemi koja je postojala i prije ovog posljednjeg tehnološkog vala.

Prilagođavanje promjenjivoj prirodi rada iziskuje bolju socijalnu zaštitu. Potrebni su novi načini zaštite ljudi, bez obzira na radni status.

Izvještaj postavlja izazov pred vlade da se bolje brinu o svojim građanima, pozivajući na univerzalni zagarantovani minimalni nivo socijalne zaštite. Puna socijalna inkluzija biće skupa, ali se može postići reformama u regulaciji tržišta rada u nekim zemljama te, na globalnom planu, modernizaciji poreznih politika što se davno trebalo desiti.

Sa granicama firmi koje premašuju državne granice i materijalnu imovinu, lakše je premjestiti dobit u jurisdikcije sa niskim porezima, što znači da se milijarde dolara ne oporezuju. Izvještaj poziva na ažuriranja međunarodnog poreznog sistema, uzimajući u obzir globaliziranu digitalnu ekonomiju.

Kako se broj digitalnih firmi povećava i kako one rastu – sa relativno malo materijalne imovine, porezi po odbitku također postaju relevantniji. Trenutni obrasci oporezivanja otkrivaju velike razlike, posebno između siromašnijih i bogatijih zemalja. Zemlje sa visokim dohotkom ubiru puno veći udio svog nacionalnog proizvoda u direktnim porezima, dok se zemlje sa srednjim i niskim dohotkom više oslanjaju na potrošnju i poreze na trgovinu.

Izvještaj o svjetskom razvoju za 2019. ima poglavlje koje sadrži nedavno objavljeni indeks ljudskog kapitala, koji je dio šireg projekta Grupacije Svjetske banke kojim se ljudski kapital prepoznaje kao pokretač inkluzivnog rasta. Pored indeksa, Projekt ljudskog kapitala uključuje program za jačanje istraživanja i mjerenja ljudskog kapitala, kao i podršku zemljama za ubrzavanje napretka u povećanju rezultata u pogledu ljudskog kapitala.