Odgođen popis stanovništva

Savjet ministara BiH odlučio je juče da popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH bude održan u oktobru ove godine, a ne u aprilu kako je ranije planirano.

Odluka o odgađanju popisa donesena je nakon što je Kancelarija Evropske komisije za statistiku (Eurostat) krajem prošle godine preporučila vlastima BiH da zbog nepripremljenosti institucija popis odgode za najmanje šest mjeseci.

Savjet ministara BiH zadužio je juče Agenciju za statistiku BiH da pripremi i dostavi akcioni plan s tačno utvrđenim rokovima i nosiocima aktivnosti u vezi s pripremom popisa.

"Potrebno je da se riješe otvorena pitanja kao što su neusaglašenost pravnih propisa, entitetska linija, nepostojanje jedinstvenog registra prostornih jedinica i neki problemi u vezi s planiranjem sredstava u statističkim institucijama za troškove popisa", saopšteno je iz Savjeta.

Agencija za statistiku do iduće sjednice Savjeta ministara treba da dostavi i nacrt zakona o izmjenama Zakona o popisu stanovništva u BiH, kojim će biti uvažene preporuke o pomjeranju popisa za šest mjeseci.

Direktor Zavoda za statistiku RS Radmila Čičković rekla je juče “Glasu Srpske” da nije optimistična da će se moći završiti sve aktivnosti u vezi sa međuentitetskom linijom, ali da je potrebno da bude pronađeno adekvatno rješenje koje će poslužiti u svrhu popisa.

"Nadam se da će se do oktobra uspjeti poboljšati neke stvari kako bi popis bio što kvalitetniji", rekla je Čičkovićeva i dodala da bi prvi rezultati popisa trebalo da budu objavljeni tri mjeseca od okončanja popisa.

Probni popis stanovništva u RS i FBiH, koji je obavljen u oktobru 2012. godine, pokazao je da na popisnicama ima određenih nejasnoća, a stručnjaci su i ranije upozoravali da je veoma malo vremena između probnog i opšteg popisa i da će biti teško sve uraditi u planiranim rokovima.

Ministri su na jučerašnjoj sjednici usvojili i program rada Savjeta ministara BiH za ovu godinu kojim je planirano razmatranje i usvajanje oko 700 programskih zadataka.

U fokusu rada biće očuvanje vizne liberalizacije, nastavak ekonomskih reformi, reforme javne uprave te intenziviranje regionalne i saradnje s međunarodnim institucijama.