Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta

Nedavno je, u sklopu Sajma obrazovanja i zapošljavanja  "Naučite – Istražite – Povežite se", u Zenici održan okrugli sto na temu "Može li se povećati broj zaposlenih bez boljeg poslovnog okruženja". Pored Okruglog stola, Mreža za ekonomski razvoj u BiH (LEDnet), NBR i LINK su, putem zajedničkog sajamskog štanda, predstavili rezultate svoga rada na unaprjeđenju rada MSP i poslovnog okruženja  u BiH.

Realizaciju Okruglog stola omogućili su USAID i Ambasada Velike Britanije u BiH kroz finansiranje četverogodišnjeg PROGRAMA ODRŽIVOSTI CIVILNOG DRUŠTVA U BiH ( CSSP ). NBR i LINK Mostar su uključeni u CSSP i obavljaju zadatke Koordinatora sektora: Politike ekonomskog razvoja u BiH.

Nakon predstavljanja CSSP programa, od strane Sarvan Envera, izvršnog direktora NBR-a, uvodni dio Okruglog stola realizovali su: Tulumović  Rasim, OXFAM, menadžer programa, Mira Jović, izvršna dirketorica i Tea Samardžic predstavnice UPIP Žepče u Mreži za ekonomski razvoj u BiH  ( LEDnet).

Primjeri i iskustva koje su, tokom rasprave, navodili predstavnici sva tri sektora potvrdili su da u BiH: ne postoji čvrsto poliičko opredjeljenje i jasni ciljevi  ( kratkoročni, srednjoročni i dugoročni), nedostaju sredstava, mjere i instrumenati za ostvarenje boljeg poslovnog okruženja. Između ostalog, i to je dovelo do neprofitabilnosti biznisa (34,44%), problema finansiranja (24,55%) i činjenice da se osnuje 5 dok se istovremeno ugasi 6 preduzeća,  naglašeno je u uvodu. Nije onda ni čudo da je BiH, prema podacima "Doing business 2014" (Svjetska banka),  na 131 mjestu po lakoći poslovanja, a na 174 mjestu za lakoću pokretanja biznisa.

Od 2005. do 2012. godine BiH je unaprijedila i olakšala poslovanje samo za 8,4%. O lošem stanju bh. poslovnog okruženja govori i činjenica da se broj blokiranih biznis računa u 2014. godini popeo na broj preko 66.253, a čak 41.471 preduzeća imaju bar po jedan blokiran račun. Neprocesuiranje i nerješavanje koruptivnih djelovanja ( BiH je na 91. mjestu) i privrednih sporova dovelo je do finansijske nediscipline, usljed čega se pojavio preveliki broj MSP koja na vrijeme nisu platila obaveze prema dobavljačima, PDV, ostale poreze i doprinose.

Učesnici Okruglog stola smatraju da bi trebalo ići direktno na institucije tj. na ime i prezime onog ko je nadležan za rješavanje problema kako bi se tačno identifikovalo ko koči proces njegovog rješavanja. S tim u vezi, zaključeno je da se samo zajedničkim radom, donošenjem i provođenjem konkretnih reformi može i treba unaprijediti ambijent za rad MSP a time povećati i zapošljavanje.