Muidža: Najvažnija pretpostavka za razvoj naše budućnosti je obrazovanje

U ekonomiji danas veliki ne jedu male, već brzi jedu spore kazao je to Branimir Muidža generalni direktor HeidelbergCement grupacije u BiH i Hrvatskoj, generalni direktor Tvornice cementa Kakanj d.d. u okviru druge sesije održanog Ekonomskog foruma 2020. a na temu uticaja digitalne transformacije na društvo i razvoj ekonomija.

"Danas više nije iznenađenje da čak 86 posto generalnih direktora, najvećih kompanija u svijetu, pod broj jedan svojih prioriteta stavlja digitalnu transormaciju. Onih preostalih 14 posto su oni koji će otpasti putem razvoja i koji neće dočekati neku od sljedećih analiza", kazao je Muidža.

Kada je riječ o rastu globalne konkurentnosti zemalja i o tome gdje se naša zemlja nalazi, Muidža je kazao da je potrebno sagledati sve parametre i koje su nam pretpostavke.

"BiH se trenutno nalazi na posljednjem mjestu  zemalja kad je o globalnoj konkurentnosti riječ. Kada govorimo o digitalnoj transformaciji zemalja Zapadnog Balkana na boljoj poziciji od nas su Hrvatska, koja je prije krenula u ovu tranziciju, zatim Slovenija. Mi smo još na samom početku transformacije", rekao je Muidža.

Neki od ključnih parametetara, indikatora razvoja za 2019. kao što su infrastruktura, inovacije, IT u BiH su na jako niskom nivou.

"Sa inovacijama smo na 117. mjestu u svijetu , to je znak da Vlada, u doba tehnološke revolucije, treba još više da izdvaja u budžetu sredstava u odnosu na sadašnjih mizernih 0,25 posto", pojasnio je.

BiH je po upravljanju Vlade također gotovo na posljednjem mjestu po mjerenju poslovnog barometra.

Članovi vijeća stranih investicija u BiH, dali su svoju ocjenu situacije, percepcije trenutnog stanja u zemlji. Njih više od 50 posto je izrazilo nezadovoljstvo od 1 -5 je ocjena 2+.

Muidža je također prezentirao i rizike koji su vezani za poslovnu klimu. "Rizici koji su najmanje relevantni za uspješno poslovanje su u svakoj drugoj zajednici su velike migracije, neprilagođavanje klimatskim promjenama, rizik od rata – kod nas je veći strah od birokratije. Najveći rizici za uspješno poslovanje su nepredvidivost porezne politike, inspekcijski organi i drugo", kazao je.

Najveći rizik rasta po poslovnom barametru je demografija. Muidža je kazao da nas pogađa kolona virus a ne corona, te da poslovna zajednica, čiji je predstavnik, žele da podignu glas i reći da im je prije svega potrebna velika politička stabilnost, zatim vladavina prava i predvidivi zakoni.

"Sudeći po nedavno predstavljenim rezultaima PISA u BiH je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen, najgori smo u regionu. Ovi rezultati nam trebaju biti podstrek da se okrenemo obrazovanju i o tome sve više pričati u medijima", rekao je Muidža i dodao da je znanje trenutno najveći kapital, potencijal i bogatstvo i najbolji izvor konkurentnosti.

BiH ima veliki genetski potencijal i kapacitet, ali problem je kako Muidža kaže, sistem u kojem živimo i koji nam ne da da se razvijamo. Kao primjer je spomenuo mlade ljude iz naše zemlje koji su u nekim drugim sada jako uspješni.

"Pet najvažnijih pretpostavki za budućnost su obrazovanje, obrazovanje, obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje. Nelson Mendela je kazao da je edukacija najjače oružje koje možemo iskoristiti da promijenimo svijet, pa zašto to ne bismo i iskoristili", kaže Muidža.

Osvrnuo se i na strah da će umjetna iteligencija potisnuti socijalnu.

"Takvih strahova ne bi trebalo da bude, jer mašine nemaju emocije, etiku, empatiju, kreativnosti, vrijednosti. Nemaju ono što imaju ljudi. Mašine nisu ljudi, to je prednost, te sam siguran da sve ovo što mi imamo u budućmosti će biti mnogo skuplje i vrijednije u budućnosti, uključujući i čovjekov rad", kaže Muidža.

I.M.