Vijesti

Opasni otpad iz BiH u spalionicama zapadne Evrope - Proizvodnja električne i toplotne energije od starih računara i drugog opasnog otpada

19.01.2010. 11:59 / Izvor: eKapija.ba

Sa ekonomskim razvojem u BiH povećava se i obim i dinamika otpadnih opasnih materijala, koji su produkt proizvodnje ili usluga, a nalaze se u industriji, životnoj okolini i u domaćinstvima. Kao odgovor na ove probleme, u Lukavcu je 2003. godine osnovana kompanija Kemis BH d.o.o., dio slovenačkog koncerna Kemis, sa osnovnom djelatnošću zbrinjavanja opasnih materija.

Kemis BH je najveći izvoznik opasnog otpada iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije. Za skladištenje opasnog otpada do njegovog konačnog zbrinjavanja u spalionicama zapadne Evrope, ova kompanija raspolaže sa specijalnim skladišnim kapacitetima ukupne površine oko 10.000 kvadratnih metara.

Kako je za portal eKapija.ba kazao direktor Maid Hadžimujić, kompanija Kemis se bavi sakupljanjem svih vrsta otpada, osim infektivnog i radioaktivnog, čije je odlaganje uvijek u nadležnosti države.

Tu spadaju otpadna ulja, emulzije i zauljene vode, zauljeni kruti otpad (zemlja, piljevina, pijesak,...), otpadne boje i lakovi, hemikalije, organski i anorganski kruti i tekući otpad, lijekovi sa pretečenim rokom trajanja, plinske i sprej boce, rabljene gume, elektronski i električni otpad, fluor cijevi, freon i drugi opasni plinovi, zaštitna sredstva u poljoprivredi i voćarstvu, PCB kondenzatori i transformatori, akumulatori i druge vrste baterija te ambalaža opasnih materija.

Našu pažnju je posebno privukao električni i elektronski otpad.

"Incijativu sa elektronskim i električnim otpadom pokrenuli smo sredinom 2008. godine, otkada smo sakupili oko 25 tona opasnog otpada. S obzirom da je to na našem tržištu još uvijek nova usluga, mogu reći da odziv nije bio toliko veliki", priča Hadžimujić.

"Kod odlaganja opasnog otpada načelo je da zagađivač uvijek plaća i svaka kompanija koja ima staru električnu opremu može da nam se javi, a mi ćemo na svaki zahtjev odgovoriti ponudom i preuzeti otpad. U roku od dvanaest mjeseci firma dobija certifikat, jer je naša obaveza da u tom periodu obavimo izvoz", dodaje on.

(Maid Hadžimujić)

U 2009. godini, kaže Hadžimujić, nisu imali dovoljnu količinu otpada te nisu ni pokretali proceduru za dobijanje dozvola za izvoz ali sada su već sakupili oko 25 tona otpada te se njihov izvoz u zemlje zapadne Evrope, gdje će biti spaljene, očekuje krajem maja i početkom juna 2010. godine.

Koliko je prepoznat značaj ove djelatnosti, Hadžimujić kaže da Bosna i Hercegovina ima vrlo dobre zakone, međutim, njihova primjena još uvijek je na niskom nivou.

"Još uvijek se pokušavaju iznaći neka druga rješenja za opasni otpad koji postoji, međutim, nevladine organizacije, kao i samo građanstvo sve više se uključuju u ove akcije tako da će u budućnosti veoma visoka pažnja biti posvećena zaštiti okoliša i ekološki prihvatljivom uništavanju opasnog otpada", kaže Hadžimujić za portal eKapija.ba.

Prema njegovim riječima, opasni otpad se u skorijoj budućnosti više neće moći jednostavno bacati u prirodu ili negdje drugo, već će morati postojati određena opravdanja gdje je završio taj otpad.

Mada postoji interes za otvaranje ovakvih postrojenja, u Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji nijedna spalionica za ove vrste otpada, koji bi se ujedno mogao koristiti i za proizvodnju električne ili toplotne energije. Za njihovu realizaciju, kaže Hadžimujić, potrebno je promijeniti zakonsku regulativu.

"Zakon o zabrani uvoza opasnog otpada trenutno ne dozvoljava izgradnju ovakvih postrojenja. Isto tako, da bi spalionica bila ekonomski isplativa, godišnje je potrebno između 200 do 300 hiljada tona otpada, kojeg u BiH sada nemamo", pojasnio je Hadžimujić, poručujući svima da daju lični doprinos u očuvanju životne sredine.

Kompanija Kemis BH je do sada izvezla oko 2.000 tona opasnog otpada, a u budućnosti će, kako je kazao Hadžimujić na kraju razgovora, svoje poslovanje usmjeriti na dostizanje vodećeg mjesta na području zbrinjavanja opasnog otpada u Bosni i Hercegovini.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti