Crna Gora ukida doprinose za zdravstveno i dio poreza na plate

Socijalni savjet izglasao je na jučerašnjoj sjednici podršku programu "Evropa sad!".

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović rekao je nakon sjednice da je u pitanju veliki korak naprijed.

"Dobili smo i aplauz na kraju predstavljanja projekta. Ponosni smo na posao koji smo uradili. Ovo je veliki dan za Crnu Goru. Zaposleni će već početkom naredne godine osjetiti povećanje zarada, a poslodavci manje opterećenja za rad", kazao je jučer novinarima ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, koji je Socijalnom savjetu danas predstavio program.

"Ključno je da mladi ostanu u Crnoj Gori. Ovo je poruka da ostanu jer je ovo tek početak mjera za poboljšanje standarda i uslova poslovanja", dodao je on.

 Ministar Spajić je krajem septembra najavio da će u narednoj godini biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, da neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura. Smanjenje dažbina za koje bi trebalo da se poveća zarada zaposlenog iznosiće 17 odsto, minimalna zarada biće povećana na 450 eura, dok će prosječna neto zarada zbog ovih mjera biti povećana na 700 eura, naveo je tada Spajić.

On je tada rekao da programom "Evropa sad!" žele obezbijediti dostojanstvo radnika, privući nove investicije i poslati poruku mladima da ne napuštaju Crnu Goru.

Spajić:" Poslodavcima najveći strah da će im radnici otići".

Spajić je naveo da su iz razgovora sa poslodavcima shvatili da je njih najviše strah da će im radnici otići, odnosno napustiti Crnu Goru.

"Ovo je samo početak naših planova za poboljšanje životnog standarda i uslova poslovanja. Ako ne bismo ništa uradili očekuje da bi sa prestankom pandemije veliki broj mladih radnika napustio Crnu Goru pražeći bolje uslove. Ovim želimo da im poručimo da ostanu jer će Crna Gora biti bolje mjesto za život", kazao je Spajić.

On je naveo da su u decembru prošle godine, kada su preuzeli Vladu, imali preporuke od MMF-a za smanjenje zarada za 30 odsto u javnom sektoru.

"Sada samo deset mjeseci kasnije mi govorimo o povećanju minimalne zarade za duplo, dok ćemo prepoloviti iznos dažbina na zarade. Znači ne da ne govorimo o smanjenju zarada zbog krize, već o povećanju svih zarada prosječno za 17,5 odsto a u zdravstvu za 30 odsto", naveo je Spajić.

Na pitanje o mogućnosti da se smanje akcize na gorivo, ministar finansija je kazao da je prethodno potrebno usvojiti novi zakon o energetici koji bi omogućio markiranje goriva, što je, kako je naveo, preuzelo Ministarstvo kapitalnih investicija.

"To markiranje će omogućiti da znamo koliko je goriva u legalnom prometu i za koliko je moguće smanjiti dažbine a da se ne ugroze prihodi države. Moramo sagledati situaciju na održiv način. Sada povećavamo zarade što će značajno povećati kupovnu mogućnost građana", naveo je Spajić.

Na pitanje da li očekuje brzo usvajanje svih zakona koje je podtrebno donijeti da bi se ovaj paket mjera primjenjivao od početka naredne godine, Spajić je naveo da imaju komunikaciju i sa parlamentarnom većinom i da očekuje da ovi zakoni budu usvojeni u paketu sa budžetom za narednu godinu.

Ukoliko u međuvremenu dođe do rekonstrukcije Vlade i povećanja potrošačkih jedinica, neće biti problem da se budžet pripodobi i to će biti samo tehničke izmjene koje ne mogu odložiti usvajanje budžeta.

Milatović je ponovio da nikakvu informaciju o arbitraži za Sveti Stefan nisu dobili.

Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica naveo je da su sa velikim zadovoljstvom podržali predloge Vlade o poreskoj reformi i povećanju zarada na osnovu smanjenja dažbina.

On je naveo da će prosječno povećanje iznositi 17,5 odsto, naviodeći primjer da će u javnoj upravi za zaposlene sa koeficijentom od 3,5 odsto povećanje zarade iznositi 70 odsto, sa koeficijentom 4,4 za 40 odsto, a za zaposlene sa koeficijentom osam povećanje neto zarade iznosi 20 odsto.

"Što je veći iznos zarade, povećenje je procentualno manje", kazao je Zarubica.

Keković: "Podržavamo promjene"!

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđan Keković kazao je da snažno podržavaju ove promjene i da su dio toga godinama prodlagali bivšim vladama.

"Mislimo da je plan održiv i da se prihod države koji će zamjeniti doprinos za zdravstveno osiguranje može naći boljom naplatom ostalih prihoda i smanjenjem sive ekonomije i boljim radom inspekcija. Potrebno je i uvesti odgovornost i za prihodovanje i trošenje državnog novca", kazao je Keković.

Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović kazao je da su zadovoljni predlogom, da su ga podržali iako su potrebne detaljnije analize ukupnog uticaja mjera.

"Poslodavci će pokazati društvenu osgovornost jer i oni žele da njihovi zaposleni budu zadovoljni", kazao je Mitrović.

Generalni sekretar Suzana Radulović je na pitanje da li je moguće da poslodavci izbjegnu obavezu da za smanjene dažbine povećaju zarade zaposlenima, kazala da je to zakonska i obaveze iz Opšteg kolektivnog ugovora.

"Oni koji imaju ugovor sa zaposlenim gdje je navedena bruto zarada, što je velika većina ugovora, za iznos smanjenja dažbina na teret zaposlenog moraju povećati njegovu neto zaradu. Kod malom broja ugovora gdje je ugovorena neto zarada, ta obaveza ne postoji ali očekujemo da će uraditi kako bi zadržali tog zaposlenog", kazala je Radulović.