EU obezbijedila grant od 30 miliona eura za vjetropark "Kostolac" u Srbiji

Ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović potpisala je protekle sedmice sporazum kojim je zaokruženo finansiranje projekta izgradnje vjetroparka "Kostolac", kapaciteta 66 MW, koji se finansira iz kredita njemačke KfW banke, sredstvima Elektroprivrede Srbije (EPS), a sad i bespovratnim sredstvima Evropske unije (EU) od 30 miliona eura.

"Sporazum koji smo potpisali predstavlja važan korak u realizaciji projekta izgradnje prve vjetroelekrane EPS-a, vjetroparka "Kostolac", zaokruživanjem finansijske konstrukcije za projekat vrijednosti 144 miliona eura. Proizvodnja ove elektrane, odnosno njenih 20 vjetroturbina, bit će dovoljna da zelenom energijom snabdijeva oko 30.000 domaćinstava", rekla je Đedović handanović, sopštilo je ministarstvo.

Kako je dodala, vjetropark će se nalaziti na mjestu iscrpljenih površinskih kopova i odlagališta termoelektrana i kopova Kostolac.

Podsjećajući da će za nekoliko mjeseci biti završena izgradnja termoelektrane (TE) "Kostolac" B3, ministrica je naglasila da je sljedeći važan korak ulaganje u obnovljive izvore energije (OIE) u koje EPS nije dovoljno ulagao u prethodnim godinama, a to su energija vjetra i solarna energija.

"Očekujemo da vjetropark "Kostolac" bude priključen na mrežu i počne da isporučuje zelenu energiju za naše građane u prvoj polovini 2025. U istom periodu trebalo bi da bude završena i EPS-ova solarna elektrana (SE) "Petka", snage 9,75 MW. Sve tri nove elektrane u Kostolcu – TE "Kostolac" B3, vjetropark "Kostolac", i SE "Petka" dio su velikih ulaganja u energetski sistem koje planiramo u narednim godinama, a koje će biti završene u periodu prije EXPO 2027", navela je Đedović Handanović.

Ona je podsjetila da je na javnom pozivu u oktobru 2023. godine izabran i strateški partner za 1 GW samobalansirajućih solarnih elektrana, u kombinaciji sabaterijama, koji će realizovati konzorcijum predvođen južnokorejskom kompanijom Huyndai Engineering, a koji će po završetku biti u vlasništvu EPS, tj. države.

"Kod novih investicija u OIE, posebno je važno da imamo mogućnost da se proizvedena energija koristi prije svega za domaće tržište. Time će više zelene energije u našem energetskom sistemu, značiti ne samo zdraviju životnu sredinu, nego i veću energetsku sigurnost i nezavisnost Srbije, što je naš strateški cilj", navela je Đedović Handanović.

Ministrica je naglasila da su EU i Njemačka ključni partneri Srbije u energetskoj tranziciji.

"Srbija i Njemačka uspostavile su klimatsko partnerstvo u cilju podrške našoj zemlji u sprovođenju Zelene agende EU. Sa Njemačkom uspješno sarađujemo prije svega u sektoru daljinskog grijanja, uvođenju OIE i razvoju prenosne mreže, koja je od 2000. godina uložila 1,5 milijardi eura u energetski sektor", kazala je ona.

Đedović Handanović je istakla da se uz finansijsku podršku EU realizuju neke od najvažnijih projekata u energetskom sektoru kao što su gasna interkonekcija sa Bugarskom i Transbalkanski koridor.

"Posebno smo zahvalni na bespovratnoj pomoć od 165 miliona eura koju smo dobili prošle godine pre svega za pomoć energetski ugroženim kupcima i ulaganja u distributivnu mrežu", rekla je ona.

Ministrica za evropske integracije Srbije Tanja Miščević kazala je da izgradnja vjetroparka "Kostolac" predstavlja potvrdu partnerstva Srbije, EU i Njemačke u procesu energetske diversifikacije i zelene energetske tranzicije.

"Oko 30.000 domaćinstava imat će direktnu korist od ovog vjetroparka, ne samo zbog proizvodnje električne energije već i zaštite životne sredine i smanjenja korištenja fosilnih goriva. Takođe, projekat će imati uticaj na nova zapošljavanja u Kostolcu i okolini kako bi se razvijala upotreba OIE", rekla je.

Dodala je i da Srbija ima dobre projekte koji joj pomažu da se nametne kako bi dobila značajna sredstva i grantove od EU.

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Žiofre (Emanuele Giaufret) podsjetio je da EU pruža snažnu podršku Srbiji u procesu energetske tranzicije.

"Ovaj projekat nije samo dokaz posvećenosti Srbije zelenoj energiji već i kamen temeljac našeg evropskog zelenog dogovora i pravedne tranzicije, koji promoviše privredni razvoj dok čuva našu planetu i građane", rekao je on.

Žiofre je naveo da vetropark "Kostolac" predstavlja zajednički poduhvat udaljavanja od uglja.

"On simbolizuje našu posvećenost smanjenju oslanjanja na fosilna goriva, dekarbonizaciji naših privreda i prihvatanju obnovljivih izvora energije", kazao je on.

Prema njegovim rečima, ovaj projekat je samo jedan element šire podrške EU Srbiji u energetskom sektoru koja iznosi više od 500 miliona evra.

"Plaćali smo račune za struju ugroženim domaćinstvima i preduzećima, modernizujemo energetski sistem bolnice VMA i gradimo novi energetski autoput koji donosi zeleniju i sigurniju energiju u Srbiju - Transbalkanski elektro-koridor. Stoga je EU najvažniji partner Srbije u oblasti energetike", rekao je Žiofre.

Ambasadorica Njemačke u Beogradu, Anke Konrad, rekla je da je Njemačka pouzdan partner u oblasti energetske tranzicije i da je kroz regionalno klimatsko partnerstvo, dosljedno fokusirana na podršku razvoju zelene energije u Srbiji, kao i na energetsko povezivanje u Evropi.

"Intenzivno ulažemo, na primjer, u energetsku rehabilitaciju objekata u javnom sektoru, poput VMA, ili u Transbalkanski koridor kojim se neće samo povezati Zapadni Balkan sa EU, već i povećati kapacitet mreže. Pored toga, ulažemo u dekarbonizaciju toplana, kroz korištenje biomase poput drvene sječke ili solarne energije", navela je Konrad.

Dodala je da se osim infrastrukturnih projekata, u saradnji sa EBRD-om, obezbjeđuje zajam EPS-u i kreditne linije za komercijalne banke namenjene malim i srednjim ekološkim preduzećima, kao i zelenim investicijama.

Konrad je naglasila da vjetropark u Kostolcu predstavlja prekretnicu jer će povećati udio OIE u proizvodnji energije u Srbiji, a njegova godišnja proizvodnja od 187 gigavat-časova zamenit će oko 95.000 tona uglja koje bi bilo potrebno za proizvodnju iste količine električne energije.

Projekat izgradnje vjetroparka "Kostolac" finansira se kreditom njemačke razvojne banke KfW u iznosu od 80 miliona eura i grantom od 1,8 miliona eura, kao i grantom EU od 30 miliona eura preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), dok 32,2 miliona eura obezbeđuje EPS.