Summit koji će se u srijedu održati u Zagrebu u okviru procesa Brdo-Brijuni, a na koji su se odazvali svi predsjednici država u regiji, američki potpredsjednik Joe Biden, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te austrijski predsjednik Heinz Fischer dat će potporu daljnjoj stabilizaciji jugoistočne Europe i reformskim procesima u zemljama koje žele članstvo u euroatlantskim integracijama, složili su se u nedjelju na svom radnom sastanku slovenski predsjednik Borut Pahor i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Na summitu će se razgovarati i o izbjegličkoj krizi i sigurnosnim izazovima nakon zadnjih terorističkih napada i prijetnji u Europi i svijetu. Kako je u izjavi nakon sastanka u Ljubljani rekla hrvatska predsjednica, u razgovorima je bilo riječi o porukama koje se očekuju od summita i temama koje će u Zagrebu biti na dnevnom redu.
Hrvatska i Slovenija očekuju da će biti izražena potpora EU-a i SAD-a uključivanju država u regiji u EU i stabilizaciji i rješavanju njihovih odnosa, iznijeli su slovenski predsjednik i hrvatska predsjednica, sumirajući očekivanja od zagrebačkog summita.
Summit dolazi "u pravo vrijeme", a nazočnost američkog potpredsjednika govori o nastojanju SAD-a da se više nego do sada uključi u raspravu o sigurnosnim pitanjima i rizicima na Balkanu, istakla je Grabar-Kitarović, dodavši da se Hrvatska i Slovenija osjećaju moralno obveznima da sadašnji trenutak iskoriste za jaku potporu reformskim procesima u zemljama regije koje ih vode u euroatlantske organizacije.
Pahor je kazao da članstvo u NATO savezu treba omogućiti zemljama koje to same žele, te ostaviti na izbor da ostanu izvan njega onim zemljama koje nemaju tu namjeru. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da je i Europska unija također sigurnosni projekt koji stabilizira zemlje koje u u proces uključivanja uđu. Hrvatska je predsjednica u izjavi novinarima također kazala da sadašnji trenutak treba iskoristiti za potporu reformama koje vode u EU, te taj proces treba iskoristiti i za stabilizaciju odnosa i rješenje otvorenih bilateralnih pitanja.
Zagrebački summit bit će ujedno i prilika za raspravu o sigurnosnim izazovima, terorističkim prijetnjama i radikalizaciji, te prilika da se ponovo iskaže odlučnost i protivljenje takvim pojavama, spomenula je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Pahor i Grabar-Kitarović razgovarali su i o problemima i izazovima koje zemljama u regiji donosi izbjeglička kriza, pri čemu su se složili da je taj problem koji se tiče cijele Europe potrebno rješavati na izvoru i dugoročno, a migrantsko-izbjeglički val polako smanjivati dogovorom zemalja na balkanskoj ruti.
Pahor je kazao da Slovenija želi što prije uvesti prijašnji režim kontrole onih koji ulaze u Sloveniju koja je dio Schengenskog prostora, što bi značilo punu kontrolu i uvažavanje schengenskih pravila koja se trenutno ne primjenjuju u potpunosti jer prema njima migranti iz trećih država bez vize ne bi imali pravo na ulazak u Schengensko područje, alii da se to ne može provesti bez dogovora s drugim zemljama, osobito Hrvatskom iz koje migranti ulaze u Sloveniju i s Austrijom u koju nakon Slovenije odlaze.
Hrvatska predsjednica kazala je da je Pahoru rekla kako se nada da žičana ograda koju je postavila Slovenija radi usmjeravanja i bolje kontrole izbjegličkog vala neće izazvati incidente ni na jednoj ni na drugoj strani i da se nada kako će potreba za njom što prije prestati kako bi bila uklonjena.
I ona i Pahor založili su se za bolju kontrolu izbjegličkog vala, suradnju među državama jugoistočne i srednje Europske na migrantskoj ruti, te uvažavanje humanitarnog, ali i sigurnosnog aspekta izbjegličke krize jer je važno zaštititi građane zemalja kroz koje migranti prolaze i njihovu stabilnost.
I Pahor i hrvatska predsjednica podržavaju razlikovanje između izbjeglica koje bježe od konflikata i traže međunarodnu zaštitu koju im je potrebno pružiti od pitanja tzv. ekonomskih migranata koji bježe iz sredina zahvaćenih siromaštvom.
To bi pitanje trebalo rješavati u zemljama odakle dolaze u Europu i to povećanjem razvojne pomoći i stabilizacijom domaćih prilika, ocjena je predsjednika Pahora i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
