Gjosha: Očekujem Albaniju u EU do 2020. godine

Među državama zapadnog Balkana koje su ispred Bosne i Hercegovine u procesu euroatlantskih integracija je i Albanija. Osim što je postala punopravna članica NATO-a nekada najizoliranija europska država danas čvrsto stoji na putu integracije u Europsku uniju. Kako u razgovoru za Fenu ističe ministrica europskih integracija Republike Albanije Klajda Gjosha to je težak i dug put na kojem se i ova zemlja susreće s brojnim izazovima.

Kakva su iskustva Albanije i koji su glavni problemi na putu europskih integracija?

 - Naše iskustvo s EU je počelo još 1991. godine, kada je započela priča da Albanija postane članica EU. To je dug proces. Albanija trenutno ima status zemlje kandidata te čekamo preporuke Europske komisije da otvorimo pregovore i napravimo sljedeći korak. To je težak proces, jer uvijek postoje novi pristupi, novi kriteriji od zemalja članica i Europske komisije koje moramo ispuniti tako da je proces nepredvidiv. Čekali smo pet godina da dobijemo status kandidata tako da je sam proces dug i naporan, ne samo za vladu već također zahtijeva mnogo strpljenja građana. Kao ministrica vjerujem u taj proces, jer mislim da je on ključan za Albaniju i za njenu demokratsku izgradnju. To je ono što pokušavamo da objasnimo ne samo kabinetu i ministrima već također i građanima, koji ponekad ne razumiju zašto je proces toliko dug te im moramo objasniti sve korake koje moramo poduzeti i mislim da smo sretni u tom pogledu, jer su gotovo svi građani proeuropski orijentirani. Kada bismo uradili anketu bilo bi 87 posto proeuropski orijentiranih građana. Čak i drugi razumiju da je to proces koji će rezultirati boljom Albanijom.

Kada vidite Albaniju u Europskoj uniji?

-Teško je reći točan datum, jer i sam proces nema datuma. Svaki put kada pokušamo predvidjeti datum iskrsne nešto i vrati nas unatrag. Ali bih stvarno voljela vidjeti Albaniju u EU do 2020. godine. Veoma je teško. Kada otvorimo poglavlja i harmoniziramo zakonodavstvo s pravnom stečevinom to je već drugi proces i onda je na nama da ubrzamo proces i nastavimo s poglavljima. Ako Albanija bude u EU za pet godina to bi bilo fantastično. Ali to opet ne ovisi samo o našem reformskom procesu, već također i od zemalja članica i koliko su one spremne i otvorene da prihvate zapadni Balkan i Albaniju u EU.  To je šteta, jer Albanija, kao i druge zemlje zapadnog Balkana, jeste europska zemlja, ali nekad se čini da je to tako samo na karti. Naročito kada vidimo sve što se dešava u svijetu danas, s ISIS-om, terorizmom, mislim da je bitno da zapadni Balkan uđe u Europu i zbog pitanja sigurnosti. Nadam se da će se proces ubrzati, ali teško je predvidjeti našu budućnost u EU.

Građani i politička elita u BiH su proeuropski orijentirani i posvećeni reformama, ali mnoge reforme ostanu samo na papiru. Imate li sličnih problema u Albaniji? Koliko ljudi znaju o nužnosti reformi?

-Albanija trenutno provodi nekoliko reformi i mislim da pomaže kada se reforme provode u ime Europe, u ime procesa europskih integracija. Primjerice, sada vodimo veoma složen proces u svezi s reformom pravosuđa, što je ključna reforma. Mislim da za ove reforme ne samo da koristimo proces europskih integracija da bismo približili ljude reformama, već su one također ključne jer ljudi su ogorčeni sistemom i kako stvari funkcioniraju u Albaniji. Što više razgovarate s njima o reformama mislim da i oni bolje razumiju, jer oni su ti koji najviše trpe pod ovim sistemom. Građani Albanije nemaju povjerenja u sustav pravosuđa. Suočeni su s korupcijom kada su u pitanju suci, tužitelji. Tako da su promjene doista neophodne, ne samo zbog Europe već zbog bolje Albanije jer ako ne postoji efikasan sustav pravosuđa ništa drugo neće funkcionirati, neće biti stranih investicija, jer nitko neće ulagati u Albaniju ako ne postoji povjerenje u sustav. Što im više objasnite proces, reforme, to su ljudi više otvoreni, tako da mislim da trebamo uključiti javnost što je više moguće.

Albanija je postala članica NATO-a. Koliko je i kako je to utjecalo na zemlju, uključujući i njen europski put?

- Naravno da to utiče na način da nas zemlje članice vide kao sigurnu zemlju sa standardima koje imaju NATO-ove zemlje. Ali s druge strane, proces europskih integracija je veoma složen i mnogo drugačiji. Članstvo u NATO-u utječe na imidž zemlje kod nekih zemalja članica koje doista vjeruju NATO-u, ali ne olakšava pristupanje EU. To nije imalo utjecaja kada smo postali zemlja kandidat. Mislim da je sama EU složenija od NATO-a.

Kako biste ocijenili odnose s BiH? Postoji li šansa i interes za bolju suradnju, posebno u europskim integracijama?

-Naravno da postoji. Sve naše zemlje žele postati članice EU jednoga dana i  doista se nadam da će sve zemlje ubrzati taj proces. Mislim da je to također ključno za razvoj BiH. Držim da je potrebno više regionalne suradnje te da se bilateralni odnosi između naših zemalja podignu na višu razinu. Mislim da je to ključno za sigurnost u regiji te za pristupanje EU.

Kako komentirate činjenicu da BiH nema veleposlanstvo u Tirani, a ni Albanija u Sarajevu?

-Mislim da je to pitanje koje moraju riješiti ministri vanjskih poslova Albanije i BiH i to što je prije moguće. Sigurna sam da postoji volja u obje vlade da se otvore veleposlanstva.

Kakvi su Vaši kontakti s institucijama u BiH koje su zadužene za europski put BiH, kao što je Direkcija za europske integracije, dijelite li iskustva s njima?

-Ne baš, nemamo kontakta, ali smo otvoreni za saradnju i naravno da podijelimo sva iskustva s vašim institucijama u oblastima u kojima im je potrebna pomoć.

Po Vašem mišljenju, koji je sljedeći korak koji trebate poduzeti kako biste ubrzali proces europskih integracija?

-Albanija treba ispuniti prvi prioritet, a to je reforma javne uprave, od čega je 90 posto ispunjeno. Drugi uvjet, i najvažniji, jeste reforma pravosuđa. To je ogromno područje i nije jednostavno. Kako bismo dostigli točku da opozicija i većina se slože i izglasaju reformu u parlamentu je velika stvar i dug proces. Mi smo pripremili paket još prije godinu dana te poslali u Venecijansku komisiju i sada čekamo preporuke da bismo otvorili diskusiju u parlamentu. Trebamo usvojiti reformu u parlamentu te nakon toga je provoditi i gledati da ona počne davati rezultate i to je ključna oblast u kojoj je Albanija zapela. Čekamo da vidimo što će se dogoditi. Druge dvije oblasti se tiču korupcije i organiziranog kriminala, što su također dvije ključne oblasti koje ovise od reforme pravosuđa. Ono što EU zahtijeva jest neki napredak u reformi pravosuđa. Imamo slučajeve koji su u tužiteljstvima godinama i nitko ne rješava te slučajeve. Sljedeći prioritet je oblast ljudskih prava. To se većinom odnosi na manjine, djecu, Rome, te jednu od najvažnijih oblasti, a to su imovinska prava. To su ključni elementi, ali ako ih promatramo zajedno svi su povezani sa sustavom pravosuđa.

Koju zemlju ste uzeli kao dobar primjer u procesu europskih integracija?

-Surađivali smo s mnogo zemalja. Hrvatska je jedan od najboljih primjera u tom procesu, jer je nedavno imala iskustvo s Unijom, slično onom koje i mi imamo danas, te Crna Gora koja veoma uspješno napreduje u tom procesu.

Pitanje Kosova umnogome utječe na odnose u regiji, a posebno na odnose Albanije i Srbije. Kako predviđate razvoj događaja s tim u vezi?

-Mislim da je šteta da Kosovo ne može slobodno pristupiti EU, jer su se građani Kosova mogli slobodno kretati u vrijeme kada je komunizam vladao u Albaniji, a mi nismo ni poznavali naše susjede. Danas, u 2015. godini, još  pričamo o viznoj liberalizaciji. Mislim da u našim odnosima sa Srbijom i Kosovom svi smo uložili napor i u proces Srbije s EU, čak i u proces otvaranja prvih poglavlja sa Srbijom. Smatram da smo svi doprinijeli tom procesu u ime Europe te da je bitno da Kosovo napreduje u tom procesu, kao i Albanija, jer svi zaslužujemo da dostignemo istu razinu.

Koliko je uspješno Albanija iskoristila fondove EU, kao što su IPA fondovi?

-Albanija je prva zemlja koja će primiti proračunsku podršku od EU. IPA fondovi su sada usmjereni na novi pristup koji će se  prvi put primijeniti 2016. godine te će, nadamo se, biti uspješan. Albanija je prva zemlja u kojoj EU koristi ovaj pristup i to je pilot-projekt čak i za njih, te se i oni nadaju uspjehu. Do sada nismo bili baš uspješni s IPA fondovima i iskreno nisam zadovoljna procesom. Mislim da EU čeka rezultate u Albaniji 2016. godine da bi mogla koristiti taj pristup i u drugim zemljama.

Kako se Albanija nosi s problemom terorizma, uključujući i regrutiranje mladih ljudi za pristupanje terorističkim skupinama, poput tzv.Islamske države?

-Određeni broj Albanaca se pridružio ISIS-u i ovo je veliki problem koji pažljivo razmatramo u vladi. Postoji vladina grupa kojom predsjedava zamjenik premijera koja se bavi svim pitanjima terorizma. Ovo je veliki problem danas i mi se slažemo sa svim pravilima politike EU u borbi protiv terorizma. Mi nastojimo učiti iz iskustava drugih zemalja da bismo prikupili što više informacija i imali više uvida što se dešava u zemlji, tko su Albanci koji su se pridružili ISIS-u, jer su se neki od njih vratili u zemlju tako da predstoji još mnogo posla o tom pitanju.