Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Sporazum o korištenju rijeke Tare za lakši prelazak granice BiH - Crna Gora

26.07.2014. 10:30 / Izvor: Fena

Zahvaljujući dobroj saradnji koju Općina Foča ima s općinama i institucijama Crne Gore, uskoro se očekuje potpisivanje Sporazuma na nivou dvije države, BiH i Crne Gore, o korištenju rijeke Tare u turističke svrhe na obostrano zadovoljavajući način.

Ovo je u razgovoru za Agenciju FENA potvrdio načelnik Općine Foča Radisav Mašić navodeći da se ovim Sporazumom želi prevazići problem s kojima se godinama susreću rafteri iz dvije zemlje.

Naime, bh. rafteri da bi došli do polaznog mjesta Brštenovica na Tari, odakle do ušća u Drinu (21 km) na Šćepan Polju zajednički s Crnogorcima dijelimo tu rijeku, moraju proći crnogorsku granicu, gdje se susreću s dužim zadržavanjima.

"Neprijetno im je tako stajati na carini pogotovo sa skafanderima i ostalom pratećom opremom. Iz tog razloga, nakon potpisanog Sporazuma trebala bi se početi tolerirati ova vrsta turista, jer će carinici bh. raftere gledati kao domaće raftere, koji će komotnije prelaziti granicu BiH - Crna Gora. U tom smislu, planiraju se uvesti zajedničke inspekcijske kontrole za BiH i Crnu Goru", istakao je Mašić.

Uprkos tome što Sporazum nije zvanično potpisan, Mašić tvrdi da se od početka ljetne sezone primijenjuje s obzrom da su vođeni razgovori, na kojima je s nadležnim ministarstvom iz Crne Gore dogovoreno da „se u ovoj sezoni tolerira prolazak preko granice BiH - Crna Gora to jest da se svede administrativna procedura na najmanju moguću mjeru“.

"Taj dogovor se uglavnom poštuje. Do kraja jula moguće je da potpišemo ovaj Sporazum, koji će problematiku raftera u vezi prelaska državne granice regulirati s dugoročnijim uvjetima", izjavio je Mašić.

Za rafting Tarom brine 12 registriranih klubova, koji su „ovih dana u velikom poslu, jer je interesovanje za rafting u porastu“. Oko 90 posto turista, kako kaže, dolazi iz drugih država regiona i Evrope, posebno iz Srbije.

Govoreći o resursima s kojima Općina Foča raspolaže načelnik Mašić navodi velike kapacitete u hidroenergetici, veliko bogatstvo u šumama, rafting rijekom Tarom, te Nacionalni park Sutjeska kao posebno blago.

"Nažalost efekti privatizacije ostavili su velike tragove, zbog čega se općina još nije oporavila u privrednom smislu", kazao je Mašić.

Iako proces oporavka još traje ističe da na području Broda odnosno bivšeg ŠIP "Maglić", koji je bio privredni kapacitet i veliki drvoprerađivač - gigant, napravljena industrijska zona u kojoj već uspješno radi firma iz Egipta, koja zapošljava 180 radnika.

"Također, u industrijskoj zoni prisutno je i nekoliko lokalnih firmi, čiji se rad zasniva na poluproizvodu", kaže Mašić, koji je izrazio žaljenje što ovakvih firmi nema više u Foči.

Na području mjesne zajednice Čelebići prije šest mjeseci započelo je istraživanje nalazišta olova, cinka i bakra. Radi se o području na graničnom pojasu prema Crnoj Gori, za koje se smatra da posjeduje nalazišta ove rude.

Potvrdio je da se nastavak istraživanja rude olova, bakra i cinka, koja je eksploatirana u Šupljoj stijeni u Crnoj Gori, očekuje ovih dana na području BiH.

Također, u Foči se provode aktivnosti na izgradnju malih hidrocentrala.

"Jedna je već izgrađena, a ovih dana započet će izgradnja još jedne hidrocentrale. Riječ je o hidrocentralama kapaciteta od 2,5 do 4,5 mega vata. Mislim da na području općine Foča, bar po projektima, koji su već potpisani i odobreni po koncesijama, može biti izgrađeno sedam hidrocentrala", kazao je Mašić.

Dodao je da će se intenzivirati taj proces, u kojem je najvažnije da se angažira lokalno stanovništvo i da će „kada krene proizvodnja u njima i Općina od toga imati koristi“.

Od 2001. godine do danas, primjetan je neznatan porast broja stanovnika, što se može objasniti i činjenicom da je u posljednjem periodu došlo do djelimičnog povratka prijeratnih stanovnika općine.


 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti