Brisel žrtvuje privatnost kako bi sačuvao AI ekspanziju

Evropska komisija planira u drugoj polovini novembra predstaviti zakonodavni paket pod nazivom “digitalni omnibus”, čiji je cilj pojednostaviti regulative u oblasti digitalnih tehnologija i potaknuti razvoj umjetne inteligencije u Evropi. Međutim, prema nacrtima koji su procurili u javnost, dio planiranih izmjena mogao bi značajno oslabiti važeća pravila o zaštiti podataka, poznata kao Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), piše Politico.

Zvaničnici tvrde da se radi o “ciljanim izmjenama” kojima se uklanjaju zastarjeli dijelovi propisa, ali dokumenti sugerišu da bi nova pravila mogla otvoriti prostor za širu upotrebu ličnih i osjetljivih podataka u svrhe razvoja AI tehnologija. Time bi, smatraju kritičari, EU po prvi put odstupila od svojih strogih standarda privatnosti.

Prema prijedlogu, kompanijama koje razvijaju sisteme umjetne inteligencije omogućilo bi se da zakonito obrađuju i posebne kategorije podataka — uključujući informacije o vjeri, etničkoj pripadnosti, političkim uvjerenjima ili zdravstvenom stanju — ukoliko se ti podaci koriste za treniranje algoritama. Također, planira se redefinicija pojmova poput “ličnih” i “pseudonimiziranih” podataka, čime bi se smanjila njihova zaštita u određenim slučajevima.

Evropska komisija želi izmijeniti i pravila o tzv. “cookie” banerima, koji bi ubuduće omogućavali vlasnicima internet stranica i aplikacija da prate korisnike i bez eksplicitne saglasnosti, uz pozivanje na druge pravne osnove.

Kritičari upozoravaju da se time podriva temeljni princip zaštite privatnosti u EU. Njemački političar Jan Philipp Albrecht, jedan od glavnih autora GDPR-a, izjavio je da bi predložene izmjene mogle “drastično urušiti evropske standarde” i potkopati garancije sadržane u Povelji o osnovnim pravima.

"Komisija u tajnosti pokušava nadjačati sve ostale u Briselu. Ovo ignoriše sva pravila dobrog zakonodavstva, s katastrofalnim rezultatima"- rekao je Max Schrems, osnivač austrijske grupe za privatnost Noyb i poznati evropski aktivista koji je pokrenuo sudske postupke koji su srušili velike sporazume o prijenosu podataka s SAD-om.

Predložene promjene dolaze u trenutku kada Brisel traži načine da ojača ekonomsku konkurentnost i ubrza razvoj digitalnog sektora, nakon višegodišnjih pritužbi industrije da je GDPR previše restriktivan. Na primjer, kompanije poput Mete, X-a i LinkedIna već su odgađale pokretanje svojih AI proizvoda u Evropi zbog regulatornih prepreka, dok su Google, ChatGPT i kineski DeepSeek privremeno obustavljali usluge zbog prigovora evropskih tijela za zaštitu podataka.

Iako Komisija naglašava da su principi GDPR-a “netaknuti”, objavljeni nacrti izazvali su zabrinutost aktivista i pravnika koji smatraju da bi najavljene reforme mogle označiti kraj dosadašnjeg evropskog pristupa privatnosti. Konačna verzija prijedloga očekuje se 19. novembra, a prije službenog predstavljanja moguće su dodatne izmjene.