Francuska i Britanija razmatraju zabranu društvenih mreža za djecu

Francuska i Velika Britanija razmatraju mogućnost da se pridruže Australiji u uvođenju zabrane korištenja društvenih mreža za djecu i tinejdžere, dok među stručnjacima i dalje ne postoji saglasnost o tome koliko bi takva mjera bila djelotvorna.

Australija je prošlog mjeseca postala prva država koja je zakonski onemogućila pristup društvenim mrežama osobama mlađim od 16 godina, uključujući platforme poput Instagrama, Facebooka, Tiktoka i YouTubea, navodi AFP.

Slična rješenja trenutno se razmatraju i u Francuskoj, gdje su u parlamentarnoj proceduri prijedlozi zakona koji bi zabranu primijenili na mlađe od 15 godina, a jedan od njih ima i podršku predsjednika Emmanuela Macrona.

U Velikoj Britaniji je rasprava dodatno intenzivirana nakon što je, kako je prošle sedmice izvijestio The Guardian, američki psiholog Jonathan Haidt pozvan da se obrati britanskim vladinim zvaničnicima. Haidt je poznat kao zagovornik australskog modela zabrane.

U svojoj knjizi iz 2024. godine "Anksiozna generacija", koja je postala bestseler, Haidt iznosi tvrdnju da prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranima, a naročito na društvenim mrežama, ima direktan utjecaj na razvoj dječijeg mozga. Iako je knjiga stekla značajan politički utjecaj, u akademskoj zajednici izazvala je brojne polemike.

Kanadska psihologinja Candice Odgers u svojoj recenziji navodi da dramatična slika koju Haidt prikazuje nije u dovoljnoj mjeri potkrijepljena naučnim dokazima. Upravo procjena stvarnog utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih jedno je od ključnih pitanja oko kojih se stručnjaci razilaze.

Michael Noetel, istraživač s Univerziteta Queensland u Australiji, izjavio je za AFP da se mali individualni efekti, kada se posmatraju na nivou milijardi korisnika, mogu pretvoriti u značajan društveni problem. Prema njegovim riječima, postoje brojni dokazi da društvene mreže mogu imati štetan utjecaj na tinejdžere, ali se često traži nerealno visok prag dokaza.

"Moj zaključak je da je Haidt više u pravu nego što mu najžešći kritičari priznaju, a manje u pravu nego što njegova knjiga implicira", rekao je Noetel.

U prilog zabrinutosti ide i nedavni zaključak francuske javne zdravstvene agencije ANSES, koja je nakon analize dostupnih istraživanja navela da društvene mreže imaju niz negativnih posljedica po adolescente, posebno djevojke, iako nisu jedini uzrok pogoršanja mentalnog zdravlja.

Noetel je bio i voditelj istraživanja objavljenog prošle godine u časopisu Psychological Bulletin, u kojem je analizirano više od 100 studija iz različitih dijelova svijeta o povezanosti vremena provedenog pred ekranima s psihološkim i emocionalnim problemima kod djece i mladih. Rezultati su ukazali na postojanje začaranog kruga, u kojem su pretjerano korištenje društvenih mreža i igranje video igara povezani s pojavom problema.

Ipak, dio naučne zajednice upozorava da potpuna zabrana možda nije optimalno rješenje. Ben Singh s Univerziteta u Adelaideu pratio je više od 100.000 mladih Australaca tokom tri godine u okviru studije objavljene u časopisu JAMA Pediatrics. Njeni rezultati pokazali su da su najlošije mentalno stanje imali oni koji su društvene mreže koristili vrlo intenzivno, više od dva sata dnevno, ali i oni koji ih uopće nisu koristili. Najpovoljniji ishodi zabilježeni su kod tinejdžera koji su društvene mreže koristili umjereno.

"Nalazi sugeriraju da i pretjerano ograničavanje i pretjerano korištenje mogu biti problematični", rekao je Singh za AFP.