Cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj skuplje nego u Njemačkoj

Cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj su oko dva posto iznad europskog prosjeka, i po tim cijenama su rekorderi među tranzicijskim državama, objavio je Eurostat na temelju kretanja cijena kruha i žitarica u 2019. godini.

Slovenija je odmah do ove zemlje. U Češkoj su kruh i žitarice na 80 posto prosjeka EU, odnosno za petinu jeftinije, u Mađarskoj su kruh i žitarice jeftiniji za četvrtinu, u Slovačkoj 10 posto, u Bugarskoj za trećinu, a u Rumunjskoj za polovinu.

Norveška je najskuplja članica EU, te su njihove cijene - 60 posto iznad prosjeka, no iznad prosjeka su im i zarade dok Njemačka ima oko jedan posto jeftiniji kruh i žitarice od Hrvatske.

Pekarska industrija, odnosno djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, godišnje vrti između 4,5 i 5 milijardi kuna prihoda i zapošljava oko 16 tisuća radnika.

No na cijene ne utječu samo pekari, nego i trgovci, pa tako svaki sedmi kruh ili pecivo stižu smrznuti iz uvoza, a trgovci ih samo ispeku.

Na pitanje zašto su pekarski proizvodi skupi, i trgovci i pekari odmah će se pozvati na visoke troškove, skupu državu dok bi iskreniji odgovor mogao biti – zato što im se može.

Hrvati u prosjeku godišnje pojedu samo 4,5 kilograma ribe, ali zato svaki član kućanstva u prosjeku pojede 55 kilograma kruha i peciva.

Usporedbe radi, cijena mesa u Hrvatskoj je 17 posto niža od prosječnih cijena u EU, voća i povrća oko 11 posto, mlijeko, sir i jaja svega su 5 posto jeftiniji od prosječnih cijena u EU. Cijene hrane općenito niže su 6,5 posto dok su ulja i masnoće skuplji oko 7 posto, piše Večernji list.

U proteklih godinu dana kruh i žitarice poskupjeli su u prosjeku za 1,1 posto, što je odudaralo od kretanja cijena ostalih proizvoda.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, nakon skromnog porasta u lipnju (+0,1 posto), u srpnju su pale na mjesečnoj razini za 0,5 posto.

Na godišnjoj razini također je zabilježen pad četvrti mjesec zaredom za 0,3 posto.

U razdoblju od siječnja do srpnja prosječne potrošačke cijene bile su više 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Promatrano prema skupinama i namjeni potrošnje, najveći generator pada potrošačkih cijena na mjesečnoj razini za 9,5 posto su sezonska sniženja odjeće i obuće koja u strukturi potrošačke košarice sudjeluju sa 6,38 posto.

Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su bili jeftiniji 0,9 posto dok su cijene opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva bile niže 0,3 posto.

Osim korone i smanjenja potrošnje, na pad cijena utječe i sirova nafta, pa su tako goriva i maziva deset posto jeftinija u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Alkoholna pića i duhan s udjelom od 5,2 posto u ukupnoj strukturi domaće potrošačke košarice porasli su na godišnjoj razini 4,5 posto, uglavnom zbog povećanja trošarina.

"Do kraja godine trebao bi se dogoditi daljnji pad prosječnih potrošačkih cijena na godišnjoj razini pa bi u osnovnom scenariju u odnosu na 2019. u ovoj godini trebali zabilježiti stagnaciju potrošačkih cijena", navode analitičari RBA.