Šuica: EU će predstavljati samo četiri posto svjetskog stanovništva

Ako se nastavi postojeći demografski trend, udio Europljana u svijetu mogao bi pasti s trenutnih šest na četiri posto, izjavila je Hini potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica. 

“Ako se nastavimo ovim trendom rađati i umirati Europa će predstavljati samo četiri posto svjetskog stanovništva, što je zabrinjavajuće”, izjavila je za Hinu potpredsjednica za demografiju Šuica koja je protekli vikend sudjelovala na Konferenciji o budućnosti Europe u Europskom parlamentu.

Konkretne mjere demografske obnove, naglasila je, "u nadležnosti su isključivo zemalja članica”.

Iako se bavi najviše mladima, a 2022. godina proglašena je Europskom godinom mladih, Šuica je kazala da ne smije razgovarati samo o njima, budući da se očekivani životni vijek produljuje. 

”Znanje starijih ljudi i njihova ekspertiza i mudrost nam je potrebna, i međugeneracijska solidarnost je nešto što moramo njegovati“, kazala je.

Do 2070. očekivana životna dob žena bit će prosječno 90 godina u odnosu na današnih 83,7, a muškaraca 86 godina dok je danas 78,2, stoji u Šuičinom izvješću na temelju kojega je nastala i Zelena knjiga o starenju.

Također, trideset posto europskog stanovništva bit će tada starije od 65 godina, u odnosu na dvadeset posto 2019. Njih 13 posto bit će starije od 80 godina, u odnosu sa sadašnjih šest posto. 

Radi izbjegavanja marginalizacije starih ljudi, budući da se životni vijek povećava, dob umirovljenja trebala bi ovisiti o zanimanju, a visina mirovine trebala bi biti iznad granice siromaštva, kaže se među ostalim u preporukama koje su u veljači u Dublinu donesene na panelu građana i građanki o temi „Snažnije gospodarstvo, socijalna pravda i radna mjesta”. 

Što se tiče Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021.-2026., koji je predvidio ogroman novac, Šuica je dodala da će zadnji novac morati biti vraćen tek 2059., što govori o međugeneracijskoj solidarnosti.

Dodala je da se pametnom upotrebom regionalnih fondova i kohezijske politike može poboljšati život europskih stanovnika te navela podatak da je 80 posto europskog teritorija pokriveno ruralnim područjima, ali u njima živi samo trećina ukupnog europskog stanovništva, što se može preslikati i na Hrvatsku.

“To je ogroman potencijal za djecu i mlade i život, no nažalost tamo nema sadržaja, službi, nema vrtića, zdravstvene skrbi, infrastrukture, a iznad svega nema širokopojasnog interneta, koji je postao preduvjet za otvaranje novih radnih mjesta. Nije više pitanje gdje se nalazite nego jeste li dobro povezani", zaključila je.