Danska, Belgija, Nizozemska i Njemačka imaju ambiciju izgradnjom energetskih otoka u Sjevernom moru gotovo udesetostručiti proizvodnju zelene električne energije kako bi elektrane na vjetar do 2050. održivom energijom opskrbljivale pola stanovnika EU-a, izjavio je u srijedu danski veleposlanik Ole Frijs-Madsen.
Dansko veleposlanstvo predstavilo je ishod samita Sjevernog mora, održanog sredinom svibnja u danskom Esbjergu, na kojem su spomenute četiri zemlje potpisale Esbjeršku deklaraciju, dokument koji je zacrtao smjernice za izgradnju energetskih otoka s ciljem opskrbe do dvije trećine pučanstva EU-a električnom energijom korištenjem vjetra.
Uz danskog veleposlanika, konferenciji za novinare su prisustvovali i veleposlanici drugih triju zemalja te Julije Domac, predsjednikov savjetnik i ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).
Esbjerška deklaracija predviđa da će četiri zemlje moći isporučiti polovinu zelene energije iz morskog vjetra koja je EU potrebna 2050. godine kako bi postigla svoj cilj klimatske neutralnosti
"Trenutno je u cijeloj Europoj uniji instalirano 12GW vjetroelektrana na moru. Ambicija naše četiri zemlje je da se to do 2030. poveća na 65GW, a do 2050. na 150 GW", rekao je Ole Frijs-Madsen.
"Naša su očekivanja, nakon što se izgrade ti energetski otoci, da će to omogućiti proizvodnju zelene električne energije za 230 milijuna europskih građana, odnosno oko pola stanovništva EU-a", istaknuo je danski veleposlanik.
Po njegovom mišljenju, Europa se suočava s najmanje četiri pitanja vezana uz zelenu tranziciju: pitanjem klimatskih promjena, potrebe za strateškom autonomijom, rastom cijene hrane i energenata i nastojanjem da okonča svoju ovisnost o fosilnim gorivima, prvenstveno ruskoj nafti i plinu.
"Europski čelnici su svjesni da je vremena malo ako želimo ozbiljno smanjiti emisiju ugljičnog dioksida i ispoštovati Pariški sporazum o klimi", rekao je veleposlanik i poručivši da je "klimatska kriza najveća kriza s kojom se svijet trenutno suočava".
Frijs-Madsen je također podsjetio da je njegova zemlja donijela prvi zakon o klimi na svijetu te da je cilj da Danska postane 70 posto CO2 neutralna do 2030.
Goleme uštede
Danska i Belgija sklopile su sporazum da će Belgija biti povezana sa prvim energetskim otokom u Sjevernom moru. Zemlje također rade zajedno na uspostavljanju potrebne električne infrastrukture u Sjevernom moru, rečeno je na press konferenciji.
Belgijski veleposlanik Nicolaas Buyck istaknuo je da je njegova zemlja peta na svijetu po proizvodnji zelene energije putem obalnih morskih elektrana.
Također je rekao da je trenutna energetska kriza pokazala da su fosilna goriva jako skupa ,a zahvaljujući obnovljivim izvorima i zelenoj energiji moći će se uštedjeti dosta novca.
"Izračunali smo da će time Belgija do 2030. uštedjeti 50 milijardi eura", rekao je Buyck.
Nizozemski veleposlanik Hendrik Jan Voskamp je kazao da 60 posto od 17,5 milijuna stanovnika njegove zemlje živi ispod razine mora te da su klimatske promjene za Nozozemsku realnost.
Podsjetio je da je Nozozemska prije 60 godina na sjeveru zemlje otkrila goleme zalihe prirodnog plina, ali zbog opasnosti koje nose klimatske promjene mora "ubrzati" proces prelaska na zelenu energiju.
"Klimatske promjene su za nas egzistencijalna prijetnja", rekao je veleposlanik.
Također je rekao da se energetski otoci u Sjevernom moru moraju pažljivo planirati jer se radi o jednom od najgušćih plovnih puteva u svijetu.
Hrvatska tek na početku
Borba protiv klimatskih promjena i investiranje u obnovljive izvore energije su, potvrdio je i njemački veleposlanik Robert Klinke, jedan od glavnih ciljeva njegove vlade već dugi niz godina.
Što se tiče Hrvatske i obnovljivih izvora energije, ravnatelj REGEA je kazao da je naša zemlja "na početku".
"Tužno je da taj početak traje jako dugo (...) od 2016. nismo imali većih projekata, a da bi se dogodila energetska transformacija moramo imati i velike projekte", rekao je Domac za Hinu.
Smatra da Hrvatska ima veliki potencijal u korištenju Sunčeve energije, među najvišima u Europi.
"No, po korištenju, i po glavi stanovnika i u apsolutnim iznosima, mi smo među zadnjima. Sunčeva je energija ogromni neiskorišteni potencijal. Po isplativosti je to prvi izvor koji bi Hrvatska trebala koristiti", rekao je Domac.
Također smatra da kao izvor energije moramo povećati korištenje vjetra i graditi reverzibilne hidroelektrane.
Veleposlanici četiriju zemalja uvjereni su da će provedba Esjberških zaključaka uistinu pomoći da EU ostvari svoju sveobuhvatnu energetsku tranziciju.
