Evropska investicijska banka (EIB), ogranak za ulaganja Evropske unije, poručila je da, uprkos aktuelnoj neizvjesnosti s isporukama energenata u EU, više neće finansirati projekte iskorištavanja prirodnog plina, nego samo izvore obnovljive energije.
"Naša politika je da zaustavimo ulaganja u plin. Želimo da 50 posto naših sredstava bude uloženo u zelenu tranziciju, u okoliš", rekao je Ioannis Kaltsas, voditelj odjela EIB-a nadležnog za Grčku i Kipar.
"EIB je transformiran, mi sami ga nazivamo "klimatskom bankom", napomenuo je tokom konferencije "Regionalni rast", koju je suorganizirao Evropski parlament u grčkom gradu Patrasu.
EIB-ovi dioničari su zemlje članice EU-a.
Njegova izjava došla je u trenutku dok vlade 27 zemalja EU-a traže alternativne načine dobave plina kako bi smanjile ovisnost o Rusiji, velikom izvozniku nafte i plina.
Stanovnici širom Evrope pogođeni su porastom cijena energenata nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara.
Profesor naftne geologije na Univerzitetu u Patrasu Avram Zelilidis kaže kako je u kratkom roku neophodno nastaviti s eksploatacijom plina i nafte u EU, jer su građani teško pogođeni, a da o "Green Dealu" treba razmišljati isključivo na dugi rok.
"Šta ćemo danas? Dajte mi rješenje za danas, ne za sutra", rekao je tokom izlaganja.
Helene Chraye, voditeljica odjela za tranziciju prema čistoj energiji pri Evropskoj komisiji, nije dala konkretan odgovor, rekavši da se “u kratkom roku ljudi moraju grijati”, ali da se potrebno "riješiti ovisnosti" o izvorima ugljikovodika.
"Moramo ulagati puno u obnovljive izvore, investirati, recimo, u solarne ćelije", istaknula je.
Poskupljenje goriva i hrane
"U Grčkoj postoje mogućnosti za bolje korištenje solarne i energije vjetra. Potrebno je povećati njihovu efikasnost", dodala je.
U Grčkoj, gdje se za godinu dana održavaju parlamentarni izbori, prošli mjesec su cijene porasle 10,2 posto, što je najveći skok u posljednjih 28 godina.
Stanovnici se žale na poskupljenje goriva i hrane.
Evropska komisija, izvršno tijelo EU-a, putem evropskog Zelenog plana (Green Deal), želi do 2050. godine potpuno prekinuti ispuštanje stakleničkih plinova i time zaustaviti klimatske promjene te uništavanje okoliša.
