Europski parlament donio ključne zakone za postizanje klimatskog cilja do 2030.

Europski parlament je odobrio dogovore postignute s državama članicama krajem 2022. o nekoliko ključnih zakona u sklopu paketa "Spremni za 55 posto" do 2030. Riječ je o planu Europske unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u poređenju s nivoima iz 1990. u skladu s Europskim zakonom o klimi.

• Europski parlament je između ostalog donio sljedeće odluke:
• Postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica u sklopu sistema za trgovanje emisijama od 2026.
• Cestovni saobraćaj i zgrade u novom sistemu za trgovanje emisijama od 2027.
• Novi instrument za sprječavanje izmještanja emisija ugljika radi zaštite industrije EU-a i povećanja globalne klimatske ambicije

Socijalni fond za klimatsku politiku za suzbijanje energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu mobilnosti.

Usvojena reforma sistema za trgovanje emisijama uključuje zračni i pomorski saobraćaj, mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama i novi Socijalni fond za klimatsku politiku.

Reforma sistema za trgovanje emisijama

Reforma sistema za trgovanje emisijama (ETS) usvojena je s 413 glasa za, 167 glasova protiv i 57 suzdržanih. Njome sistem postaje ambiciozniji jer se emisije stakleničkih plinova moraju smanjiti za 62 posto do 2030. u poređenju s razinama iz 2005. Reformom sistema se također postepeno ukida besplatna dodjela emisijskih jedinica preduzećima u razdoblju od 2026. do 2034. te se stvara posebni, novi sistem za trgovanje emisijama (ETS II) za cestovni saobraćaj i zgrade kojim će se 2027. (ili 2028. u slučaju iznimno visokih cijena energije) odrediti cijena emisija stakleničkih plinova iz tih sektora.

Parlament je također glasao da se po prvi put u sistem uključe emisije iz pomorskog sektora (s 500 glasova za, 131 glasom protiv i 11 suzdržanih) i odobrio reviziju sistema za trgovanje emisijama za zračni saobraćaj (s 463 glasova za, 117 glasova protiv i 64 suzdržana). Time će se postepeno ukinuti besplatne emisijske jedinice u avio sektoru do 2026. i potaknuti upotreba održivih avio goriva.

Novi instrument za sprječavanje izmještanja emisija ugljika

S 487 glasova za, 81 glasom protiv i 75 suzdržanih, Parlament je donio pravila za novi mehanizam EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) čiji je cilj potaknuti treće zemlje da povećaju svoje klimatske ambicije i osiguraju da napori EU-a i globalnih aktera u suzbijanju klimatskih promjena ne budu ugroženi premještanjem proizvodnje iz EU-a u zemlje s manje ambicioznim politikama.

Roba obuhvaćena tim mehanizmom uključuje željezo, čelik, cement, aluminij, gnojiva, električnu energiju, vodik i neizravne emisije pod određenim uvjetima. Uvoznici navedene robe trebali bi platiti razliku u cijeni ugljika u zemlji proizvodnje i emisijskih jedinica ugljika u sklopu sustava EU-a za trgovanje emisijama.

Postepeno uvođenje mehanizma u razdoblju od 2026. do 2034. odvijat će se jednakom brzinom kao i postepeno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica u sklopu sistema EU-a za trgovanje emisijama.

Socijalni fond za klimatsku politiku za suzbijanje energetskog siromaštva

Zastupnici su s 521 glasom za, 75 glasova protiv i 43 suzdržana usvojili dogovor s državama članicama o uspostavi Socijalnog fonda za klimatsku politiku EU-a 2026. kojim se želi osigurati da klimatska tranzicija bude pravedna i socijalno uključiva. Od njega će imati koristi ranjiva domaćinstva, mikropoduzeća i korisnici usluga prijevoza koji su posebno pogođeni energetskim siromaštvom te siromaštvom u pogledu prijevoza. Fond će se finansirati iz prodaje emisijskih jedinica na aukciji u okviru novog sistema za trgovanje emisijama u ukupnom iznosu od 65 milijardi eura, a dodatnih 25 posto pribavit će se iz nacionalnih sredstava, čime se ukupni iznos penje na 86,7 milijardi eura.

Sljedeći koraci

Vijeće još treba formalno odobriti tekst, koji će zatim biti objavljen u Službenom listu Europske unije i 20 dana poslije stupiti na snagu.

Usvajanjem ovog zakonodavnog akta Parlament odgovara na očekivanja građana od EU-a da postigne i ubrza zelenu tranziciju u skladu s prijedlozima zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.