Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za mart 1326 eura, razlikuje se po županijama

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je za mart iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na mart 2023. godine nominalno više za 17.3 posto, a realno za 12.7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Kretanje državne prosječne plaće dobar je indikator općeg ekonomskog stanja, ali se između različitih sektora gospodarstva može jako razlikovati.

Isto vrijedi za geografske razlike, tj. razliku u prosječnoj neto plaći po županijama.

U državni prosjek ulaze nešto bogatiji Zagreb i siromašnije slavonske županije, pa podatak o prosječnoj državnoj neto plaći ustvari podcjenjuje neto plaću u Zagrebu, a precjenjuje neto plaću u slavonskim županijama, piše Index.hr.

Kolike su prosječne neto plaće po županijama?

Najveća prosječna neto plaća je u ožujku bila u Gradu Zagrebu, koji se gleda kao zasebna jedinica jer ima ovlasti županije. Iznosila je 1570 eura neto, odnosno 244 eura više od državnog prosjeka. Slijede Zagrebačka županija s prosječnom neto plaćom od 1323 eura, Primorsko-goranska s 1311 eura, Karlovačka s 1296 eura i Krapinsko-zagorska s 1269 eura.

Veću prosječnu neto plaću od 1200 eura imaju Splitsko-dalmatinska županija (1270 eura), Šibensko-kninska (1229 eura), Dubrovačko-neretvanska (1227 eura), Zadarska (1223 eura), Istarska (1249 eura), Osječko-baranjska (1240 eura), Sisačko-moslavačka (1230 eura), Varaždinska (1219 eura), Koprivničko-križevačka (1216 eura), Ličko-senjska (1212 eura) i Bjelovarsko-bilogorska (1201 euro).

Posječna neto plaća u Međimurskoj je 1200 i manje (1191 eura), Požeško-slavonskoj (1188 eura), Vukovarsko-srijemskoj (1193 eura), Brodsko-posavskoj (1176 eura) i Virovitičko-podravskoj (1156 eura). Izuzme li se Zagreb, koji jako odskače od državnog prosjeka, razlika između županije s najvećom prosječnom plaćom i one s najmanjom iznosi 167 eura.

Prosječna neto plaća porasla je u odnosu na prošlu godinu u svim županijama. Najviše je rasla u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 17.4%, a najmanje u Gradu Zagrebu, za 13%.

Prosječna mjesečna bruto plaća najviše je rasla u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 17.5%, a najmanje u Zagrebačkoj županiji, za 12.6%.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća u prvom tromjesečju 2024. bila je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 2155 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1471 euro.

Većina zaposlenih s ispodprosječnim plaćama

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za mart iznosila je 1086 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za mart isplaćena je u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova, u iznosu od 2033 eura, a najniža u proizvodnji odjeće - 841 euro.

U odnosu na plaću za februar ove godine, prosječna neto plaća za mart je bila nominalno veća za 6.3 posto, a realno veća za 5.4 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za mart iznosila je 7.75 eura, što je u odnosu na februar više za 5.7 posto, a u odnosu na mart prošle godine više za 27.5 posto.

Budući da je medijalna neto plaća za mart manja od prosječne neto plaće (za 240 eura), to znači da je većina građana imala ispodprosječnu plaću.

To pokazuje i distribucija neto plaća iz koje se vidi da je 60 posto zaposlenih primilo neto plaću za mart do 1230 eura, znači manje od prosječne plaće, odnosno da oko dvije trećine zaposlenih ima plaću manju od prosječne, jer je granica sedmog decila 1414 eura.

Zaposlenih koji imaju najniže mjesečne plaće, u iznosu jednakom ili manjem od 730 eura, bilo je deset posto.