Cijene nekretnina u Evropskoj uniji porasle su za 48 odsto između 2010. i 2023. godine, dok su troškovi stanovanja, uključujući režije, naglo porasli u nekim državama članicama, prema najnovijem izvještaju Eurostata o stanovanju u Evropi.
Prema Eurostatu, ljudi u Irskoj imali su najviše troškove stanovanja u 2023, uključujući vodu, struju i plin, što je bilo dvostruko više od prosjeka EU. Drugo najskuplje mjesto bio je Luksemburg, 86 odsto iznad prosjeka EU, a slijedila je Danska, gdje su troškovi stanovanja bili 80 odsto iznad EU prosjeka prošle godine.
S druge strane, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najniže troškove stanovanja u Uniji, s cijenama koje su bile 61 odnosno 56 odsto ispod prosjeka EU, prenosi Euronews. Eurostat bilježi da su troškovi stanovanja u Irskoj između 2010. i 2023. porasli sa 17 odsto iznad prosjeka EU na 101 odsto, udvostručivši se tijekom tog razdoblja.
Troškovi su porasli u 17 država članica, dok su smanjeni u devet država, uključujući Grčku, Cipar i Španjolsku. U Poljskoj su troškovi ostali nepromijenjeni.
PAD CIJENA NEKRETNINA U 2023.
Dok se krize na tržištu nekretnina pogoršavaju u zemljama poput Irske, Portugala i Španije trend naglog rasta cijena nekretnina usporio je prošle godine, kada su evropske cijene nekretnina blago pale za prosječnih 0,3 odsto.
Na dalji rok, međutim, ukupne cijene nekretnina porasle su za 48 posto između 2010. i 2023. Prosječno najveći rast zabilježen je u Estoniji, i to od 209 odsto, a slijede Mađarska i Litvanija s rastom od 191 odnosno 154 odsto. Smanjenje cijena zabilježeno je samo u Italiji, i to od osam odsto te na CKpru gdje je smanjenje cijena dva odsto.
Cijene zakupa su u istom razdoblju porasle za ukupno 22 posto u gotovo svim članicama EU, osim u Grčkoj. U nekim zemljama cijene zakupa su rasle znatno iznad prosjeka. U Estoniji su cijene nzakupa skočile za 211 odsto, u Litvaniji za 169 odsto, dok su se u Irskoj cijene najma udvostručile.
Prosječno, ljudi u EU prošle godine trošili su oko petinu ili 19,7 odsto svog raspoloživog dohotka na stanovanje, s najvišim udjelom u Grčkoj (35,2 odsto), Luksemburgu (27,6 odsto) i Danskoj (25,9 odsto).
U Norveškoj, Švajcarskoj i Njemačkoj, ljudi troše otprilike četvrtinu raspoloživog dohotka na stanovanje.
Uprkos tome, došlo je do poboljšanja u udjelu ljudi s nepodmirenim obvezama za hipoteke, zakup ili režije – ta je stopa u EU pala na 9,3 odsto u 2023. s 12,4 odsto u 2010, uz povećanje u samo pet država članica. Grčka, međutim, odskače od ovog trenda s gotovo polovinom stanovništva koje ima dugovanja.
VLASNIŠTVO NAD NEKRETNINAMA
Više od dvije trećine ljudi u EU, odnosno njih 69 odsto posjedovalo je svoj dom u 2023, dok je preostalih 31 odsto živjelo u zakupljenim stanovima. Najveći postotak vlasnika nekretnina zabilježen je u Rumuniji s više od 95 odsto, dok su iza nje Slovačka, Hrvatska i Mađarska s više od 90 odsto.
Najam je najčešći u Švajcarskoj Njemačkoj, gdje više od polovine stanovništva živi kao podstanari.
U 2023. više od polovine stanovništva EU živjelo je u kućama, dok je 48 odsto živjelo u stanovima, a samo 0,6 odsto u alternativnim oblicima smještaja poput brodova ili kombija.
Irska je predvodila s 90 odsto stanovništva koje živi u kućama. Holandije (79 odsto) je na drugom mjestu, dok Belgija i Hrvatska dijele treće mjesto (77 odsto). S druge strane, Španija ima najveći udio stanovništva u stanovima (66 odsto), slijede Latvija (65 odsto, podaci iz 2021.), Malta (63 odsto) i Njemačka (61 odsto).
Ljudi na Kipru su uložili ekvivalent 8,6 odsto BDP-a zemlje u nekretnine prošle godine, prema podacima Eurostata. U Italiji je taj udio bio sedam odsto, nešto više nego u Njemačkoj gdjde je iznosio 6,9 odsto i Francuskoj, gdje je iznosio 6,4 odsto.
Najniži udio ulaganja zabilježen je u Poljskoj, od 2,2 odsto BDP-a i Grčkoj, s udjelom od 2,3 odsto. Prosječna ulaganja u nekretnine u EU iznosila su 5,8 odsto BDP-a u 2023, odnosno otprilike jednu milijardu eura.
