Ekonomija eurozone stagnirala u četvrtom kvartalu 2024.

Eurozona je zabilježila iznenađujuću stagnaciju u posljednjem kvartalu prošle godine, prema najnovijim podacima Eurostata.

Kvartalni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u eurozoni drastično je usporio, padajući sa 0,4 posto u trećem kvartalu na nula posto u četvrtom kvartalu 2024. godine. Iako su ekonomski analitičari koje je anketirao Bloomberg očekivali skromni rast od 0,1 posto, stvarni rezultati pokazuju da su ekonomski problemi Europe daleko od okončanja.

Najveći utjecaj na stagnaciju imali su padovi u Njemačkoj i Francuskoj, dvije najveće ekonomije eurozone, koje su zabilježile smanjenje BDP-a od 0,2 posto, odnosno 0,1 posto. Ovi rezultati naglašavaju ozbiljnost problema u središtu europske ekonomije, koji se očituju u slabljenju industrijske proizvodnje, niskim razinama investicija i stagnaciji potrošnje.

Italija, treća po veličini ekonomija eurozone, također je zabilježila stagnaciju u drugom kvartalu zaredom, što upućuje na to da se ekonomski problemi proširuju na cijeli blok. S druge strane, Španija je uspjela ostvariti rast od 0,8 posto, treći kvartal zaredom, pokazujući da neke članice eurozone još uvijek uspijevaju rasti, unatoč općoj stagnaciji.

Bert Colijn, ekonomista u ING Researchu, ističe da su potrošači još uvijek u fazi oporavka od inflatornog šoka izazvanog ratom u Ukrajini 2022. godine. Prema njegovim riječima, visok nivo ekonomske neizvjesnosti, zajedno sa slabim investicijama i slabostima u proizvodnji, čini da europska ekonomija ne vidi jasne znakove oporavka u bliskoj budućnosti.

"U ovom trenutku, izgleda da je ekonomija u padu i ne očekujemo da će izaći iz toga ove zime", izjavio je Colijn.

Iako kratkoročno izgledi nisu povoljni, analitičari predviđaju da bi domaća potražnja mogla doprinijeti određenom rastu kasnije tokom godine, što bi moglo pomoći da se izbjegne dublja recesija u eurozoni.