Inflacija u eurozoni nastavlja jačati, a razlika između rasta cijena i plata blago se povećava, pokazuju rezultati ankete Evropske centralne banke (ECB), potvrđujući trend zabilježen s početka proljeća.
Prema procjenama građana, cijene u eurozoni su u aprilu porasle za 3,1 posto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, zvanični podaci Eurostata pokazuju da je inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 2,2 posto.
Građani očekuju da će u narednih 12 mjeseci cijene porasti za dodatnih 3,1 posto, što ukazuje na ubrzanje inflacije u njihovoj percepciji. U prethodnoj anketi predviđali su rast od 2,9 posto, dok je na početku proljeća prognoza bila 2,6 posto.
U dugoročnijem periodu, tačnije za tri godine, građani procjenjuju da bi inflacija mogla oslabiti na 2,5 posto, navodi se u anketi ECB-a objavljenoj u srijedu.
S druge strane, nominalne plate bi, prema očekivanjima ispitanika, u narednih 12 mjeseci trebale porasti za svega 0,9 posto, što je nešto skromnije u odnosu na ranije prognoze.
Nominalna potrošnja je u aprilu bila veća za 4,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, ali bi do aprila naredne godine njen rast mogao usporiti na 3,4 posto.
Kad je riječ o općoj ekonomskoj aktivnosti, građani predviđaju da će se ekonomija eurozone smanjiti za 1,9 posto do aprila 2026. godine, što je znatno pesimističnije u poređenju s prognozom iz prošlog mjeseca kada su očekivali pad od 1,2 posto.
Trenutna stopa nezaposlenosti, prema percepciji građana, iznosi 7,1 posto, dok se do aprila naredne godine očekuje njen rast na 7,8 posto.
Kada je riječ o tržištu nekretnina, građani predviđaju rast cijena stambenog prostora od 2,0 posto do aprila 2026. godine, uz kamatne stope na hipotekarne kredite koje bi iznosile u prosjeku 3,7 posto.
