Hrvatski poslodavci traže jednostavnije procedure za zapošljavanje stranaca

Hrvatska obrtnička komora (HOK) saopćila je u ponedjeljak da poslodavci u Hrvatskoj i dalje nailaze na brojne prepreke prilikom zapošljavanja stranih radnika, što, kako navode, usporava i otežava čitav proces.

Prema stavu HOK-a, najveće poteškoće uzrokuju pojedine odredbe Zakona o strancima. Komora traži digitalizaciju i pojednostavljenje procedura, kako bi se angažman stranih radnika odvijao brže i efikasnije.

Obrtnici ukazuju na nekoliko konkretnih problema: nemogućnost dokazivanja da aktivno obavljaju djelatnost u Hrvatskoj, obavezu uvođenja omjera između domaće i strane radne snage čak i u deficitarnim zanimanjima, te uslov da se izmiruju sva javna davanja, a ne samo porezi i doprinosi za obavezna osiguranja, prenosi Bankar.

Kao sporna se navodi i zakonski predviđena obaveza policijskih uprava da u roku od 15 dana izdaju dozvole za boravak i rad, jer se taj rok, prema iskustvu poslodavaca, rijetko ispoštuje i često produžava, što kod njih izaziva dodatnu frustraciju.

Među pozitivnim rješenjima HOK izdvaja mogućnost da strani radnik promijeni poslodavca u istom zanimanju nakon godinu dana, bez ponovnog postupka izdavanja dozvole. Ranije je, čak i u tim slučajevima, novi poslodavac morao prolaziti cijelu proceduru ishođenja dozvole, iako je radnik već imao važeću.

Ipak, Komora naglašava da zakonska izmjena u praksi ne daje rezultate jer su dosadašnje dozvole uglavnom izdavane na period do godinu dana. Time se dolazi u situaciju da radnik mora prvo produžiti dozvolu, a tek nakon dodatnih godinu dana može promijeniti poslodavca. Zbog toga je HOK predložio Ministarstvu unutrašnjih poslova da se taj rok skrati na šest mjeseci kod dozvola izdatih na period do godinu dana.

Komora također insistira na uvođenju digitalne platforme putem koje bi poslodavci mogli podnositi zahtjeve, pratiti njihov status i imati objedinjenu komunikaciju sa institucijama.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil naglašava važnost zaštite "prvog" poslodavca, jer upravo on ulaže najveći trud; od samog dobijanja dozvole za boravak i rad, preko obuke, pa do integracije radnika u društvo.

"Ako poslodavac na dozvolu čeka četiri mjeseca, a nema garanciju da će radnik ostati kod njega barem godinu dana, logično je da će izgubiti motivaciju da prolazi istu proceduru iznova. U takvim okolnostima radnika lako može preuzeti drugi poslodavac, a to društvo ne bi smjelo dozvoliti. Problem je i nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika u određenim djelatnostima, recimo u trgovini. Poslodavci su često prinuđeni sami organizovati kurseve, što predstavlja i administrativni i finansijski teret, pa smatramo da u tom procesu mora učestvovati i država", poručio je Kratohvil.