Njemačka federalna služba za zapošljavanje objavila je da je broj nezaposlenih premašio tri miliona, a to nisu jedine loše vijesti, s obzirom na to da je njemačka ekonomija u drugom kvartalu ove godine opala za 0,3 posto, pa se može zaključiti da je privredni prosperitet zemlje ugrožen, pišu "Nezavisne novine".
Američka privreda, u istom periodu, ostvarila je rast od tri posto.
Recesija u Njemačkoj traje već tri godine, što se nikada ranije nije desilo u historiji Savezne Republike, a znakova poboljšanja nema na vidiku.
Broj korporativnih bankrota u julu povećan je za 19,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok inflacija ponovo raste, cijene su u augustu porasle za 0,2 posto.
Njemački kancelar Fridrih Merk u ovoj kriznoj situaciji najavio je oštre mjere štednje, ističući da se u Njemačkoj godinama živjelo iznad realnih mogućnosti i da je današnji sistem neodrživ. Iako je kancelar građanima obećao primjetna poboljšanja od ljeta, situacija se pogoršala.
Vladajuća koalicija CDU/SPD pod velikim je pritiskom, a Merk je najavio “jesen reformi”, uključujući promjene penzionog i zdravstvenog sistema, uz istovremene pritužbe na teret socijalnih davanja.
Jens Špan, lider poslaničke grupe CDU/CSU u parlamentu, izjavio je da socijalna davanja iznose 42,5 posto, što predstavlja rekordno visok iznos. Savjetodavni odbor Ministarstva ekonomije upozorio je da željena socijalna politika dugoročno može oslabiti makroekonomski razvoj, uz stagnaciju i gubitak međunarodne konkurentnosti.
Zbog svega toga, vladajuća koalicija odložila je reformu penzija, a nadležna komisija neće predstaviti prijedloge prije sredine 2027. Odgođeno je i pitanje rješenja zdravstvenog osiguranja čijim fondovima će naredne godine nedostajati četiri milijarde eura, a 2027. čak 12 milijardi.
Udio sredstava za socijalna davanja u okviru BDP-a porastao je sa 24,1 posto 1990. na 31,2 posto danas, što znači da gotovo svaki treći evro od ukupne ekonomske proizvodnje odlazi na socijalna davanja.
Sve veći broj Nijemaca također odlazi na bolovanje, dok su 2004. zaposleni odsustvovali u prosjeku 8,7 dana, 2023. taj broj iznosi 15,1 dan. Njemačka se suočava i sa visokim troškovima proizvodnje i rada, koji spadaju među najviše u svijetu..
