U Europi silazni trend opasnosti od siromaštva, Hrvatska u lošijem društvu

Eurostat je objavio podatke koji pokazuju silazni trend opasnosti od siromaštva i društvene isključenosti u zemljama Europe, dok je u Hrvatskoj 27,9 posto od ukupnog stanovništva na rubu siromaštva, što je svrstava u gornji dio zemalja s velikim postotkom opasnosti od siromaštva.

Eurostat za Hrvatsku nije imao podatke 2008. godine, stoga se vide samo referentni pokazatelji za 2017. bez mogućnosti usporedbe. U Hrvatskoj živi 27,9 posto ljudi na rubu siromaštva ili društvene isključenosti, što je skoro 1,2 milijuna ljudi. S tim brojkama spada u sam vrh europskih zemalja s velikom opasnosti od siromaštva. Hrvatska tako bilježi manji rizik od šest članica EU, dok veći rizik ima od čak 21 članice.

Skoro 20 posto ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko ljudi si ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobra potrebnih za život, poput plaćanja računa, neočekivanih troškova, ne posjeduju automobil, televizor, ne hrane se proteinski bogatom prehranom svaka dva dana poput ribe ili mesa, te si ne mogu priuštiti tjedan dana putovanja i odmora.

Postotak ljudi do 59 godina koji su u 2017. radili manje od 20 posto svojeg radno sposobnog vremena (studenti isključeni) bilo je 13 posto, što je i najgori pokazatelj za Hrvatsku, po kojem je na četvrtkom mjestu u EU, odmah iza Irske, Grčke i Belgije.

Istraživanje dolazi u susret Međunarodnom danu borbe protiv siromaštva (17. listopada), a Eurostatovi podaci istraživanja rizika od siromaštva pokazuju silazni trend, gdje je između 2009. i 2012. godine bilo 25 posto Europljana na rubu siromaštva, dok se ta brojka smanjila na 22,5 posto u 2017. godini.

U Europskoj Uniji 112,9 milijuna ljudi bili su na rubu siromaštva ili društvene isključenosti u 2017. godini. Statistika je obuhvatila ljude koji graniče sa siromaštvom nakon primanja socijalnih naknada (doplatci, bespovratna pomoć i slično), onih koji su teško lišeni materijalnih dobara potrebnih za život i onih koji su radno sposobni ali u godinu dana rade manje od 20 posto svojeg vremena.

Prema Eurostatu, silazni trend siromaštva ključan je dio europske strategije Europa 2020, koja za cilj ima povećanje zaposlenosti, BDP-a, i razine obrazovanja, a u planu je smanjenje emisije stakleničkih plinova i stope ljudi koji žive na rubu siromaštva.

U ostatku Europe najveći rizik od siromaštva imaju Bugari (38,9 posto), iako su zabilježili pad opasnosti od siromaštva za 5,9 posto, a slijede Rumunji i Grci.

Najmanji rizik bilježe Češka (12,2), Finska (15,7), i Slovačka (16,3), dok Slovenija i Francuska dijele 17,1 posto opasnosti.

Najveće povećanje bilježi Grčka u kojoj se s 28,1 posto u 2008. godini, u 2017. taj postotak popeo na 34,8 posto opasnosti od siromaštva. Najveće smanjenje dogodilo se u Poljskoj, koja je sa 30,5 posto pala na 19,5.

Postotak opasnosti od siromaštva povećao se u 19 zemalja članica EU, u jednoj je ostao stabilan, a u njih sedam se smanjio. Broj osoba teško lišenih materijalnih dobara povećao se u devet članica, a smanjen je u njih 18. Postotak radno sposobnih koji rade manje od 20 posto svojih mogućnosti povećao se u 18 članica, dok njih devet bilježi smanjenje.